Najmanje 160 ljudi je poginulo, a 300 ranjeno, u posljednjim sukobima muslimanskih stočara sa hrišćanskim farmerima i poljoprivrednicima oko zemljišta.

Napad su, navodno, započeli stočari muslimani. Istorija nasilja lokalnog stanovništva je duga, a vlasti su učinile malo da spriječe dalje tenzije, navode organizacije za zaštitu ljudskih prava.

Najnoviji sukobi naoružanih bandi hrišćanskih poljoprivrednika i muslimanskih nomadskih stočara izbili su u više sela unutar savezne države Plato, u centralnom dijelu Nigerije.

Naizmenični napadi su započeli u nedjelju, a borbe su nastavljene juče ujutro, zbog čega lokalne vlasti navode da će broj žrtava vjerovatno rasti, dok nigerijski mediji prenose da u pojedinim mjestima i dalje odjekuju rafali.

Vojska je raspoređena po selima i okolnim gradovima, a dio stanovnika pogođenih mjesta napustio je kuće zbog straha da će se napadači vratiti.

Markus Amorudu, iz sela Mušu, rekao je da je on, kao i većina komšija, spavao kada su se čuli prvi pucnji.

- Uplašili smo se, ovaj put nismo očekivali napad. Nekoliko ljudi je oteto, ima ranjenih, mrtvih, zarobljenih - rekao je Amorudu, prenosi "Guardian".

Najnoviji sukobi su najsmrtonosniji još od maja 2023. godine, kada je ubijeno više od 100 ljudi.

Vlasti su saopštile da su napadi, kako kažu, lokalnih bandi očigledno bili planirani i koordinisani i da je u sukobima pogođeno više od 20 različitih zajednica u etnički i vjerski raznovrsnom području.

Plato se nalazi u centralnom dijelu Nigerije, na liniji razdvajanja između pretežno muslimanskog sjevera i većinski hrišćanskog juga.

Predstavnici nigerijskog ogranka Crvenog krsta izvijestili su da je najmanje 100 poginulih u regionu Bokos, a da su borbe nastavljene i u selima oko oblasti Barkin Ladi, gdje je do sada identifikovano više od 50 žrtava.

Tenzije između lokalnog stanovništva, mahom stočara, farmera i poljoprivrednika, česte su zbog borbi oko poljoprivrednog zemljišta.

Nadmetanje za prirodne resurse pojačano je naglim porastom stanovništva u Nigeriji, ali i klimatskim promjenama.

Nasilje je učestalo od januara 2018, a samo u toj godini više od 150.000 stanovnika moralo je privremeno da napusti domove zbog sukoba.

U periodu od 2010. do 2020. godine u sukobima je stradalo više od 15.000 ljudi, prema podacima Afričkog centra za strateške studije, koji je situaciju opisao kao "najveću bezbjednosnu krizu u istoriji zemlje".

Sjeverozapadni i centralni dio Nigerije već je dugo pod terorom banditskih milicija koje djeluju iz baza duboko u šumama i upadaju u sela da bi pljačkale i kidnapovale stanovnike radi otkupa.

Ujedno, Nigerija se skoro deceniju i po suočava sa nasiljem džihadista na sjeveroistoku zemlje, prenosi RTS.

Od 2009. godine, u sukobima Boko harama i rivala povezanih sa Islamskom državom, ubijene su desetine hiljada ljudi, a dva miliona građana je napustilo domove.

Nevladine organizacije su, u reakciji na najnovije sukobe nomada i farmera, optužile nigerijsku vladu da ništa nije uradila na sprečavanju daljeg nasilja.

Bola Ahmed Tinubu, predsjednik Nigerije, obećao je u svom majskom inauguracionom govoru da će obezbijediti investicije koje bi omogućile da se najmnogoljudnija zemlja Afrike, ujedno i njena najveća ekonomija, uhvati ukoštac sa bezbjednosnim izazovima.

Nevladine organizacije su obećanja nigerijskog predsjednika opisale kao "prazna".