Najava Njemačke da planira smanjiti priliv radne snage sa zapadnog Balkana mogla bi imati pozitivne efekte po domaća preduzeća koja već duže vrijeme muku muče sa nedostatkom kadra, međutim takav potez bi, prema riječima ekonomista, imao i negativnu stranu jer bi zaustavio dalji rast plata u Srpskoj.

Zbog rastućeg broja nezaposlenih u krizi izazvanoj virusom korona, vladajuća njemačka partija CDU/CSU namjerava da smanji dalju imigraciju radne snage na osnovu odluke iz 2016. o olakšicama za građane zapadnog Balkana. Radne grupe vladajuće frakcije usaglasile su se da olakšice, koje ističu krajem godine, produže za dvije godine, umjesto pet kako je ranije planirano, te da se  smanje mogućnosti koje nekvalifikovana snaga može koristiti.

Portparol Unije za unutrašnju politiku u Bundestagu Matias Midelberg, rekao je da su u velikoj ekonomskoj krizi, te da imaju 600.000 nezaposlenih više nego prije godinu.

U Ambasadi Njemačke u BiH ističu da odluka o ovom pitanju još nije donesena, te da se trenutno unutar njemačke Savezne vlade vode razgovori o produženju primjene tzv. Pravila za zemlje zapadnog Balkana nakon 2020. godine.

Generalni konzul BiH u Frankfurtu Lučijano Kaluža smatra da se najave iz Bundestaga neće obistiniti. 

- Njemačka za radnike Balkana vrata drži otvorena i sumnjam da će doći do negativnih izmjena procedura kada je u pitanju primanje našeg kadra. Veliki je broj firmi koje i sada traže naše radnike. Mahom je to građevinski sektor koji već zapošljava na hiljade ljudi sa naših prostora jer znaju da je to efikasan kadar - rekao je Kaluža.

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da će problemi koje je prouzrokovala pandemija zasigurno dovesti do rigoroznijih uslova za prijem radnika.

- Takvi potezi će uticati na smanjenje odliva ljudi iz BiH, što ima i pozitivne i negativne strane. Domaći preduzetnici će imati veći izbor radne snage što je dobro. Međutim, ponuda i potražnja radnika su dva glavna elementa koja određuju cijenu rada, tako da bi odlazak naših ljudi mogao direktno da zaustavi dalji rast plata. I takva situacija se može očekivati na tržištu u BiH - rekao je Pavlović.

Ukoliko se najave Njemačke obistine, i profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Goran Radivojac smatra da bi to moglo izazvati loše posljedice.

- Ne znamo mnogo detalja o namjerama Njemačke da bi mogli zasigurno znati šta će to konkretno značiti za nas. Naslućuje se da će se ta odluka najviše ticati nekvalifikovane radne snage čiji bi povratak na teritoriju BiH mogao izazvati broje probleme počevši u oblasti zdravstvenog osiguranja, do radničkih prava. Rast ponude radnika na tržištu bi moglo uticati na plate u BiH, zaustaviti njihov rast ili dovesti do smanjenja - kaže Radivojac. Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže da je na domaćem tržištu već primjetan veći broj radnika.

- Dobar dio ljudi se vratio iz Njemačke, Austrije i drugih zapadnih zemalja i nestašica radne snage više nije toliko izražen problem što je povoljno za domaće poslodavce. Druga je stvar koliko će ti koji su se vratili biti zadovoljni, ali što se tiče poslovne zajednice to će za nas imati pozitivan efekat - rekao je Trivić. Ističe da će rast plata zasigurno biti zaustavljen u Srpskoj i to ne toliko zbog povećanja radne snage na tržištu, koliko zbog cjelokupnih problema u kojima se domaća privreda našla zbog virusa.

- Radnici ne treba da strahuju od smanjenja plata, ali rast sa ovolikim problemima je vjerovatno nemoguć - kategoričan je Trivić. 

Šansa

Goran Radivojac kaže da je usljed posljedica korona krize došlo do promjena strateškog pravca evropskih ekonomija koje žele da proizvodnju približe Evropskoj uniji, te da RS i BiH tu treba da traže svoju šansu.

- Postoji nagovještaj da EU planira industrijsku proizvodnju iz Azije premjestiti u Evropu zbog prekidanja lanca snabdijevanja tokom pandemije i Srpska treba u tom pravcu da usmjeri svoja interesovanja. Ukoliko bi se neke od tih fabrika otvorile ovdje to bi bio vjetar u leđa našoj ekonomiji - ističe Radivojac. I Lučijano Kaluža u tome vidi priliku za razvoj domaće ekonomije i smatra da naši privrednici sada treba energičnije i efikasnije da nastupe prema tržištu Njemačke.