Činjenica da se „svijet mijenja“ utiče na sve nas i dotiče svakog čovjeka. Zbog globalnih promjena, pred nas se postavlja zahtjev da se prilagođavamo, da mijenjamo svoju svakodnevicu i navike, usvajamo nove načine ponašanja. Mnogo se piše i sluša o tome kako se pojedine grupe ljudi nose sa ovom situacijom.

Ono što rijeđe čujemo jeste pozicija i načini funkcionisanja osoba koje pored trenutnih zahtjeva za adaptacijom, imaju i svakodnevne, dodatne poteškoće sa adaptacijom, a to su djeca sa smetnjama u razvoju, kao i ljudi koji brinu o njima.

Djeca sa smetnjama u razvoju uče i savladavaju različite vještine individualnim tempom, najčešće uz pomoć asistenata, roditelja, stručnih lica (logoped, defektolog, psiholog). Ono što im je važno jeste rutina koju uspostavljaju tokom rada. Potrebno je mnogo vremena, truda i ulaganja kako bi se ta rutina postigla i učvrstila. Značajan resurs koji povećava kvalitet njihovog života jeste socijalizacija, odnosno provođenje vremena u podržavajućoj okolini koju čine roditelji, nastavnici, vršnjaci u školi, dnevnom boravku, stručna lica.

Ovih dana poseban izazov se stavlja pred njihove roditelje, jer moraju brzo da se prilagode novonastaloj situaciji, da približe djeci šta se dešava i objasne zašto već mjesec dana nemaju  uobičajenu svakodnevnicu. Potrebno je da osmisle nove sadržaje i prilagode stare. Ovakve sveobuhvatne promjene kod ove djece mogu da dovedu do povećane frustracije, nemira i nerijetko do pojave navala bijesa i agresije, što dodatno usložnjava roditeljske napore.

Da bi se olakšala nova svakodnevnica, značajno je da se organizuje dnevni raspored, koji bi sadržavao one elemente koji su postojali i ranije, ali sada u prilagođenoj formi. To su vrijeme za učenje, praćenje nastavnog programa i pisanje zadaće, vrijeme za učestvovanje u kućnim obavezama prema uzrastu djeteta, kao i slobodno vrijeme (kreativne igre spram interesovanja djeteta). Važno je da raspored bude dosljedan svakog dana, odnosno da se izvršavaju aktivnosti prema utvrđenom redoslijedu. Stručna lica ‘online”  mogu pomoći roditeljima u osmišljavanju novih aktivnosti ili u nastavku realizovanja starih prema individualnim potrebama djeteta, ali i biti savjetodavna  podrška roditeljima u prevazilaženju njihove uznemirenosti.

Osim stručnih lica, bitan izvor podrške jesu komšije, rodbina, prijatelji, koji svakodnevnicu mogu olakšati, družiti se „online“ sa roditeljima i djecom, odmjeniti roditelje na par sati i brinuti se o djeci, ukoliko je to moguće, ili prosto pozvati i pitati „kako si?“. Takođe, važan je boravak na otvorenom. Najveći broj djece sa smetnjama u razvoju ima uspostavljenu naviku šetanja ili boravka u prirodi, čiji su benifiti vešestruki – pojačan imunitet, relaksacija, bolja prostorna orijentacija, fizička aktivnost. Zbog svega ovoga, neometano kretanje je od velikog značaja. Uopšte govoreći, svima nama znači podrška tokom ovog izazovnog perioda, ali posebno je značajna osjetljivijoj populaciji, kojoj je potrebno da osjeti da smo tu za njih, da su nam važni i da nam je bitno kako se osjećaju.

I zato pozovimo ih.

(Teona Pejić, psiholog i praktičar transakcione analize)

Odgovori

U Republici Srpskoj su već više od mjesec dana na snazi epidemiološke mjere usljed virusa korona. Na snazi je i ograničeno kretanje.

Naš život je promijenjen, nikome više svakodnevnica nije ista. Sa problemima se suočavamo kao i ostatak svijeta.

Problem može biti veći jer ne znamo koliko će ovo stanje da traje i to izaziva neizvesnost.

Srpskainfo i Društvo psihologa će u narednim danima pokušati dati odgovore na neka pitanja kako bi svakodnevica bila lakša i jednostavnija.