Povećanje minimalne plate u Republici Srpskoj jedan je od osnovnih razloga manjeg broja zaposlenih u velikim kompanijama u posljednjih nekoliko godina.

Naime, neto dobit kompanija u Republici Srpskoj koje zapošljavaju više od 250 radnika za godinu dana pala je za više od 319 miliona KM.

Te firme, kojih je u Republici Srpskoj tek malo više od 100, u 2023. godini imale su 913.358.126 KM dobiti, a godinu kasnije, odnosno u 2024. godini, "svega" 594.273.002 KM.

Ovo se vidi i iz statističkih podataka, u kojima piše da je broj zaposlenih u industriji u periodu januar - jul ove godine u odnosu na isti period prethodne godine smanjen za 2,6 odsto.

- Područje vađenje ruda i kamena bilježi smanjenje broja zaposlenih za 2,3%, a u području prerađivačka industrija broj zaposlenih manji je za 3,2% - piše u podacima.

Da je stanje zabrinjavajuće kažu i privrednici jer su pored povećanja minimalne plate imali i mnoge druge probleme, najviše uzrokovane problemima na evropskom tržištu.

Mnogi od njih su zbog slabije potražnje u Evropskoj uniji morali otkazivati ugovore i samim tim, zbog svih ovih opterećenja, otpuštati radnike.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije "Sanino" iz Dervente, kaže za "Nezavisne novine" da su u posljednje dvije-tri godine smanjili broj zaposlenih za više od 200.

- Broj zaposlenih je jednim dijelom smanjen zbog toga što je povećana minimalna plata. Razlog je i loša ekonomska situacija u svijetu koja je dovela do pada kupovne moći velikih potrošača, te smo smanjili broj ugovora i broj zaposlenih. Definitivno je došlo do smanjenja obima proizvodnje, do smanjenja broja radnika, izvoza i tako dalje. Kada se govori o ovom načinu povećanja najniže plate, onda se to uglavnom dešava tako što se ne prave te diferencije, razlike između najniže zarade i najveće zarade u smislu da se zadrže neki procenti. Linearni način nagrađivanja je najgrublji oblik raspodjele i vi primičete polukvalifikovanog radnika prema kvalifikovanom radniku, odnosno prema visokokvalifikovanom radniku. Ako to radimo na taj način - onda se gubi motiv - naglasio je Pazurević.

Prema njegovim riječima, kada se govori o dobiti preduzeća, niko ne pravi strukturu dobiti.

- Na primjer, nama 28. decembra stigne kamion robe iz inostranstva koju zaprimimo i knjižimo kao robu koja se nalazi u skladištu. Statistika to bilježi kao dobit firme. Na tu robu ja moram platiti porez. U strukturi dobiti nismo definisali šta je materijal, a šta novac. Roba se bilježi kao dobit. Novac je dobit po meni, ja nisam ekonomski stručnjak, ali ako je novac na banci, došao po osnovu zarade, rada i tako dalje, to je jedna vrsta priče. Ako mi kupimo materijal pa ga držimo u magacinu, to ne bi trebalo da se definiše kao vrsta dobiti - objašnjava Pazurević.

Dodaje da se na kraju godine odluke o povećanju najniže zarade uglavnom donose političkim putem, a ne stanjem u privredi.

- Sada smo imali situaciju da je najniža plata povećana 28%, pa se ja pitam šta smo mi uradili ili šta je neko ko pravi ambijent, a država pravi ambijent, napravila sa svoje strane da se stvori kapacitet da mi možemo 28% povećati najnižu platu. O tome niko ne razgovara. I doći ćemo u situaciju da ćemo iscrpiti sve što možemo, a onda ćemo imati prazan balon, onda ćemo ostati bez privrede, bez radnih mjesta, bez mogućnosti proširenja kapaciteta i tako dalje - objašnjava Pazurević.

Podsjećamo, krajem januara Vlada RS je odlučila da minimalnu platu od 900 KM primaju nekvalifikovani i polukvalifikovani radnici.

Za srednje obrazovanje treći stepen minimalna plata iznosi 950 KM, a za četvorogodišnje srednje obrazovanje 1.000 KM. Najniža plata za visoko obrazovanje je 1.300 KM.