Lav Tolstoj je smatrao da čovjek, kako bi promijenio svijet, mora prvo da se usavršava i postaje bolji, ne samo u fizičkom i intelektualnom, već prije svega u moralnom i duhovnom smislu. Jedna od njegovih najvažnijih bila je univerzalna, sveopšta ljubav, kaže Galina Aleksejeva, naučni rukovodilac Muzeja-imanja Lava Tolstoja u Jasnoj Poljani.

Lav Tolstoj i slovenski svijet

U Ruskom domu u Beogradu od 12. do 14. oktobra održan je seminar „Tolstoj je čitav jedan svijet“ u susret 200. godišnjici rođenja velikog ruskog, koja će biti obilježena 2028. godine. Uvodno predavanje, pod nazivom „Dijalog Lava Nikolajeviča Tolstoja sa slovenskim svijetom“ održala je Galina Aleksejeva.

- Tolstoj je tokom čitavog života bio zainteresovan za slovenski svijet, mada je to interesovanje naročito počelo da raste u drugoj polovini njegovog života. Pisao je o tome u svojim književnim djelima, u religiozno-filozofskim spisima, kao i u svojim razmišljanjima i raspravama. I naravno, bavio se tom idejom kroz lične kontakte - kaže Galina Aleksejeva.

Ona ističe da je Tolstoj naročito u posljednjim decenijama svog života postao popularan u cijelom svijetu, ne samo kao umjetnik, već i kao filozof i vjerski propovjednik, zato što su njegova djela prevođena na sve jezike.

- U Tolstojevoj ličnoj biblioteci se nalaze prevodi njegovih djela na mnoge slovenske jezike. Tu ima i mnogo knjiga koje su mu slali predstavnici zemalja kao što su Srbija, Bugarska, Makedonija i druge zemlje, poput Poljske i Češke. Tolstoja je, naravno, veoma zanimalo šta se događa u tim zemljama. S jedne strane, protivio se svakoj primjeni nasilja i revolucionarnim metodama mijenjanja života u tim zemljama. S druge strane, nije mogao da ne vidi obespravljeni, ponekad veoma težak položaj naroda u slovenskim zemljama - navodi sagovornica Sputnjika.

Jedan od najvažnijih uticaja na Tolstoja imao je njegov prijatelj i kućni ljekar Dušan Petrovič Makovicki, porijeklom Slovak, koji se s piscem upoznao 1894. godine.

- Tolstoj ga je odmah zavolio, jer je u njemu vidio plemenitog, poštenog i čistog čovjeka, čistog u duhovnom i moralnom smislu. Kasnije, kada je Tolstojeva supruga Sofija Andrejevna tražila ličnog ljekara za Tolstoja, odlučili su se za Makovickog. On je postao kućni ljekar ne samo Tolstoju, već i članovima njegove porodice - navodi Galina Aleksejeva.

Iako je bio skeptičan prema ideji panslavizma, Tolstoj je, kako objašnjava sagovornica, bio uznemiren žestokom eksploatacijom i teškim položajem slovenskih naroda. On je, međutim, „slovenskoj ideji“ suprotstavio ideju hrišćanskoj ujedinjenja, zasnovanu na moralu i etici.

- Pravi ujedinjeni ljudi su najviša vrijednost i cilj života, ali to ujedinjenje mora biti sveopšte, zajedničko za sve ljude - smatrao je Tolstoj i nadao se da će upravo Sloveni, prije nego drugi narodi, uspjeti da postignu takvo ujedinjenje.

Nenasilje kao oblik borbe protiv zla

Prema riječima sagovornice Sputnjika, jedna od najvažnijih Tolstojevih ideja bila je univerzalna, sveopšta ljubav, koja bi trebalo da ujedini cijelo čovječanstvo. Tolstoj je snažno odbacivao nasilje kao način borbe protiv zla. Njegove ideje zasnivale su se na religiozno-moralnim načelima, na čijim se temeljima razvio i takozvani tolstojevski pokret u svijetu.

- Tolstojevske komune i kolonije nastajale su ne samo u Rusiji, nego doslovno u svim evropskim zemljama, u Sjevernoj Americi, Japanu, na sjeveru Afrike i u Indiji. Sam pisac je govorio: 'Ja sam Tolstoj, nisam tolstojevac', ali su njegove ideje bile veoma privlačne. To su bile ideja sveopšte ljubavi, ideja suprotstavljanja zlu bez upotrebe nasilja, ideja moralnog usavršavanja, ideja fizičkog rada i davanja estetske vrijednosti fizičkom radu. Tolstoj je fizički rad nazivao 'radom za hleb'. Smatrao je da, ako ljudi počnu da se zlu ne suprotstavljaju nasiljem, tada će intervenisati viša, božanska sila i zlo će biti uništeno - navodi Galina Aleksejeva.

Ona podsjeća na Mahatmu Gandija koji je uspio da oslobodi Indiju od britanske vlasti, zasnivajući svoju politiku i odnos prema toj situaciji na načelima koja je propovijedao Lav Tolstoj: nenasilju i građanskoj neposlušnosti.

- Gandi je u Južnoj Africi osnovao komunu koja je nosila ime Lava Tolstoja. Ljudi su prestali da kupuju britansku robu. Indijci su počeli sami da proizvode ono što im je bilo potrebno. I tako su, tim mirnim, nenasilnim putem, postali nezavisna država. Možemo reći da je postojalo konkretno rješenje zasnovano na Tolstojevim idejama - ukazuje sagovornica.

Kada je riječ o ruskom dobrovoljačkom pokretu, Tolstoj je, kako kaže Galina Aleksejeva, imao veoma dvosmislen odnos prema tom pitanju, što se može vidjeti i u njegovom romanu „Ana Karenjina“.

- S jedne strane, Tolstoj je svim srcem želio da podrži srpski narod u njegovoj borbi za oslobođenje od turske vlasti, ali njegova filozofija nenasilja i moralnog usavršavanja na neki način mu nije dozvoljavala da to učini. Zato postupak jednog od glavnih junaka romana, grofa Vronskog, koji pati nakon Anine smrti, ne možemo jednoznačno tumačiti. Prototip Vronskog bio je Nikolaj Nikolajevič Rajevski. A on je, ispostavlja se, direktni potomak, odnosno unuk Nikolaja Rajevskog, junaka rata iz 1812. godine. U Tolstojevom epskom romanu 'Rat i mir' Nikolaj Rajevski jedan je od junaka. Zato, naravno, ne možemo zanemariti pozitivan odnos koji je Tolstoj imao prema Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom - ocjenjuje Galina Aleksejeva.

Zašto mladi danas treba da čitaju Tolstoja

Prema riječima Galine Aleksejeve, svi Tolstojevi junaci, poput Pjera Bezuhova, Andreja Bolkonskog, Konstantina Levina, Dmitrija Nehljudova, ali i Nataše Rostove ili Ane Karenjine, na neki način mogu da budu zvijezda vodilja svakome od nas.

- Tolstoj je 'čitav jedan svijet', kako glasi i naziv seminara održanog u Beogradu. Svako njegovo djelo, svaki zapis u dnevniku otvara neku novu perspektivu, neki novi prozor kroz koji možemo bolje da razumijemo Tolstoja, ali i da bolje razumijemo sebe. Tolstoja ne čitamo samo da bismo shvatili šta je želio da izrazi ovim ili onim djelom, već i da bismo bolje razumjeli sami sebe - ocjenjuje sagovornica Sputnjika.

Ona dodaje da je posebno važno da njegova djela čitaju mladi ljudi, oni koji su danas navikli da sve što ih zanima pitaju vještačku inteligenciju.

- Odgovor koji bi dobili od Tolstoja bio bi sasvim sveobuhvatan, veoma aktuelan i veoma relevantan za vrijeme u kojem danas živimo. Razumijem da je Tolstoj stvaralac ogromnih razmjera, a njegova djela ponekad su veoma obimna. Moguće je da mlade ljude odbija taj broj stranica u njegovim romanima 'Rat i mir', 'Vaskrsenje' i „Ana Karenjina“. Ipak, neka čitaju „Anu Karenjinu“! Nije slučajno Tomas Man nazvao 'Anu Karenjinu' najvećim društvenim romanom u čitavoj svjetskoj književnosti. A može se početi i od kraćih djela. Na primjer, od Tolstojeve pripovijetke 'Tri smrti'. Ona će odmah otvoriti tako širok i slojevit svijet Tolstojevog stvaralaštva da će mnoge stvari mladim ljudima postati jasnije i doći na svoje mjesto - zaključuje sagovornica.

Muzej Jasna Poljana

Muzej-imanje Lava Tolstoja u Jasnoj Poljani jedan je od najvećih i najstarijih književnih muzeja ne samo u Rusiji, već i u Evropi i svijetu. Osnovan je 1921. godine, a u njemu se njeguju naučna, memorijalna i konzervatorsko-restauratorska djelatnost, kao i organizovanje ekskurzija. Jasnu Poljanu godišnje posjeti više od 200.000 ljudi iz cijelog svijeta.

- Riječ je o jednom od rijetkih muzeja u kojima su svi predmeti autentični i originalni i čuvaju uspomenu ne samo na Tolstoja već i na njegove pretke. Tamo nema predmeta koji samo pripadaju određenoj epohi, nema kopija niti imitacija, već su to isključivo predmeti koji su pripadali Tolstoju, članovima njegove porodice i njegovim precima. Zato Tolstojevu kuću pažljivo čuvamo. Postoje posebni sanitarni propisi i ograničenja, zbog čega ne mogu svi posjetioci da uđu u nju. Međutim, postoji mnogo alternativnih ekskurzija i drugih mogućnosti za posjetioce - ističe ona.

U Jasnoj Poljani održavaju se međunarodne naučne konferencije, forumi i seminari. Od 1998. godine, na osnovu Tolstojeve lične biblioteke, koja predstavlja spomenik pod zaštitom UNESKA, održava se međunarodna naučna konferencija „Tolstoj i svjetska književnost“. Na tu konferenciju dolaze naučnici iz raznih zemalja, stručnjaci za Tolstojevo stvaralaštvo.

Od 2006. godine u Jasnoj Poljani održava se i međunarodni seminar prevodilaca Tolstoja i drugih ruskih klasika.

- Tolstoja su počeli da prevode još za njegovog života. Kada prolazite kroz njegovu kuću, možete da vidite prve prevode njegovih djela na policama njegove biblioteke. Ta djela prevodili su prevodioci koji danas zauzimaju istaknuto mjesto u kanonu prevođenja ruske književnosti na evropske i istočne jezike. Na seminar nam dolaze prevodioci koji predstavljaju svoja nova djela i nove prevode, pa čak i nove verzije onih djela koja su već mnogo puta prevođena - navodi Galina Aleksejeva.