Zdravstvo na leđima radnika

29.11.2022. 08:34
1
IZVOR: glassrpske.com

Iako Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske zbog rastućih potreba osiguranika i uvođenja inovativnih terapija godinama predlaže da prihodi od poroka budu uloženi u zdravlje građana, ta inicijativa nikako da dobije zeleno svjetlo nadležnih.

Za zdravstvenu zaštitu osiguranika ove godine, prema podacima Fonda planirano je 746, 8 miliona KM, što je u poređenju sa 2016. godinom više za oko 150 miliona KM. Međutim, uprkos tome što se iz godine u godinu izdvaja više sredstava za liječenje, u Fondu kažu da su zdravstvu u Srpskoj potrebni dodatni izvori finansiranja, jer dinamiku rasta potreba osiguranika i zdravstvene struke teško može da prati taj rast prihoda.

- Zahvaljujući inovacijama u medicini, konstantno se uvode nove procedure liječenja i savremeni, inovativni lijekovi, koji su izuzetno skupi. Na primjer, za jednog pacijenta oboljelog od karcinoma pluća godišnje se za jedan inovativni lijek izdvaja oko 200.000 KM, ne računajući druge lijekove i zdravstvene usluge - kažu u FZO.

Dodaju da nemaju dodatne izvore finansiranja od akciza za duvan i alkohol, premija za auto-odgovornost i slično, što u drugim zemljama imaju.

- Već godinama iniciramo i ukazujemo na to da su nam neophodni dodatni izvori finansiranja, jer samo na taj način može se odgovoriti na izazove u zdravstvu. To je važno pogotovo sada kada su novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju proširena prava osiguranika, čime su i naše obaveze značajno povećane - kategorični su u Fondu.

Pojašnjavaju da se sada kompletna zdravstvena zaštita građana Srpske finansira gotovo u potpunosti iz doprinosa za zdravstveno osiguranje i to većinom iz doprinosa radnika. Dodaju da više od 80 odsto prihoda od doprinosa čine oni od zaposlenih, dok ostale kategorije osiguranika učestvuju znatno manje u punjenju budžeta FZO.

- Zaposleni su jedina kategorija osiguranika čiji je prosječni mjesečni prihod veći od prosječnog mjesečnog troška za zdravstvenu zaštitu. Na primjer, prosječni mjesečni prihod penzionera, koji su najčešći korisnici zdravstvenih usluga, iznosi oko četiri KM i pokriva tek 4,19 odsto prosječnog mjesečnog troška po osiguraniku - kazali su u Fondu.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS kažu da je bilo inicijativa u vezi sa dodatnim izvorima za zdravstvo, ali da nisu naišle na konsenzus.

- Ranija inicijativa da opštine iz svojih budžeta izdvoje tri do pet procenata za zdravstvo nije naišla na dobru volju lokalnih zajednica. Takođe, uprkos čestoj javnoj debati o potrebi da dio prihoda od akciza na duvan bude usmjeren direktno u zdravstvene fondove, ta odluka je od institucija na nivou BiH izostala - rekli su u resornom ministarstvu.

U Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH kažu da su na njihovu adresu pristigle dvije inicijative u vezi sa raspodjelom novca prikupljenog od akciza na duvan i alkohol i to 2015. i 2019. godine. Prvu je uputio Nezavisni strukovni sindikat zaposlenih u zdravstvu FBiH, a drugu poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Aida Buručija. Ona je predložila dopunu Zakona o akcizama BiH prema kojoj bi se pet odsto sredstava prikupljenih po osnovu akciza na duvanske prerađevine usmjerilo namjenski fondovima solidarnosti Srpske i FBiH.

Navedeni prijedlog Upravni odbor UIO nije prihvatio, a u obrazloženju je navedeno da bi finansiranje raznih budžetskih potreba trebalo tražiti u okvirima već postojećih mehanizama raspodjele prihoda na nivoima vlasti u BiH i entitetima, a ne u sistemskim izmjenama raspodjele indirektinih poreza.

Nacrtom zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS bilo je planirano da se od društava za osiguranje naplaćuje paušalno pet odsto bruto premije za troškove liječenja povređenih u saobraćajnim nesrećama, ali taj član je izbrisan iz završne forme zakona koji je ljetos usvojen.

Neosigurani

Na zdravstveno osiguranje u Srpskoj prijavljeno je oko 947.000 osiguranika, a u Fondu zdravstvenog osiguranja podsjećaju da već duže od dvije godine, od kada je uvedena vanredna situacija zbog pandemije virusa korona finansiraju zdravstvenu zaštitu i za neosigurane građane.

- Trošak samo za neosigurane građane prošle godine iznosio je oko 72 miliona KM. Ovim je Srpske pokazala socijalnu odgovornost i omogućila svim građanima potrebnu zdravstvenu zaštitu - rekli su u Fondu.

Piše: Anita Janović Rečeveić

Komentari 1
  • Generic placeholder image
    Jo 29.11.2022. 09:55
    Sami plaćamo privatnim klinikama pošto ne možemo doci na red u državnim.Ne znam koje troškove imaju oko građana od novorođenčadi do najstarijih svi se obraćaju privatnim i tamo plaćaju poveliki iznos novca za liječenje.Nikad mi nećemo na zelenu granu
Povezane vijesti
Kada radnik ima pravo na skraćeno radno vrijeme? Kada radnik ima pravo na skraćeno radno vrijeme?
Šta je potrebno za promjenu mjesta prebivališta? Šta je potrebno za promjenu mjesta prebivališta?
Naš grad bogatiji za jednog dječaka Naš grad bogatiji za jednog dječaka
Najčitanije
  • Ragib Halilović – Heroj sa Grbavice
    9m
    4
  • Selo koje je prokleo car Lazar i danas živi kletvu
    14m
    1
  • Tuga u Bileći, poginuo mladić iz Gacka
    13h 36m
    0
  • Episkop Nikolaj Velimirović na današnji dan proglašen svetim
    23h 54m
    0
  • Pet lica povrijeđeno u saobraćajnoj nezgodi na putu Ljubogošta - Podromanija
    1h 6m
    0