Ljekari pričaju jedno, resorno Ministarstvo drugo. Danima pojedini pulmolozi upozoravaju na to da se povećava broj pacijenata s respiratornim tegobama.

Njihova je ocjena da tome, uz vremenske uslove, doprinosi i zagađenje vazduha.

S druge strane, Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje, pozivajući se na podatke zdravstvenih ustanova, ističu da nije povećan broj djece, koja su primljena na liječenje, u odnosu na isti period prethodnih godina.

Ima li razloga za zabrinutost, svi se pitamo, kao i to da li maske pomažu? Prof. dr Branimir Nestorović, dječji pulmolog i alergolog, načelnik pulmologije na Univerzitetskoj dječjoj klinici u Tiršovoj, kaže za TV Prvu da maske nemaju nikakvu svrhu, a pogotovo one hirurške koje ljudi nose po ulici jer su one namijenjene da zaštite hirurga u sali, a ne ljude od aerozagađenja.

Osim toga, napominje ovaj stručnjak, ni one druge maske napravljene za aerozagađenje, osim što su nepraktične i što u njima ne može da se diše, takođe uopšte ne štite. Naime, kako objašnjava dr Nestorović, u svijetu je urađeno ozbiljno istraživanje o efikasnosti tih maski, a rezultati su bili, kako kaže, smiješni.

Ispostavilo se da te maske štite svega 20 odsto.

Postavlja se onda pitanje i ima li svrhe ostajati u kući, kao što glase mnoga obavještenja i preporuke vezane za aerozagađenje – jer i u toj kući vazduh je isti onaj koji je napolju? Dr Nestorović se slaže s tom ocjenom i dodaje da doduše postoje određeni prečišćivači vazduha za kućne uslove, koji uspjevaju da apsorbuju određenu količinu štetnih materija iz vazduha.

Najzagađenije je ujutro, kaže on, a na pitanje da li bi svoje dijete jutros pustio napolje, odgovorio je da ne bi.

S druge strane, čuveni doktor napominje i da niko ne govori o onome što je najvažnije, a to je sumpor-dioksid koji je pravi ubica. Tu su i čestice dizela koje “kače” sve za sebe. Takođe, kada se govori o aerozagađenju treba napomenuti, kaže on, da nisu ugroženi samo disajni putevi već i oči, koje su same po sebi osjetljive.

Problem o kom ovde govorimo je veliki i on zahteva široku društvenu konsenzus i velike napore države, objašnjava doktor i ističe da je ekologija skupa u početku, a jeftina poslije.

Razboljevaće se djeca, a za 20 godina će se plaćati liječenje astme, bronhitisa…