Vesna Arsić Pejić, specijalistom neurologije u Bolnici Srbija, navela je da prepoznavanje simptoma moždanog udara i brzo djelovanje mogu napraviti ogromnu razliku između oporavka i doživotnog invaliditeta.

- Moždani udar se može spriječiti, liječiti i kontrolisati kada poznajemo znakove i brzo reagujemo. Zajedno možemo učiniti da svaki minut bude važan, jer kada je u pitanju moždani udar, „vrijeme je zaista mozak“ - poručila je Arsić Pejić povodom obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara.

Ona je pojasnila da je „vrijeme je mozak“ izraz koji se često koristi kako bi se objasnilo da je traženje hitne medicinske pomoći najvažnije kada dođe do moždanog udara, jer svaki minut bez liječenja uzrokuje smrt moždanih ćelija.

Arsić Pejić je ukazala na značaj pravilo FAST prema kojem je važno obratiti pažnju na lice, ruke, govor i vrijeme, odnosno na asimetriju lica, slabost ruku i poremećaje govora, dok pojava bilo kog od ovih znakova zahtijeva neodložno pozivanje hitne medicinske pomoći.

- Moždani udar se može spriječiti zdravim životnim navikama. Iako se neki faktori rizika ne mogu promijeniti, poput starosti ili nasljeđa, većina moždanih udara može se spriječiti izborom načina života - naglasila je dr Arsić Pejić.

Prema njenim riječima, studije pokazuju da se do 80% slučajeva moždanog udara može spriječiti upravljanjem faktora rizika kao što su visok krvni pritisak, šećerna bolest, visok holesterol, gojaznost, fizička neaktivnost, pušenje i upotreba alkohola, kao i nepravilna ishrana.

- Potrebno je redovno provjeravajte krvni pritisak i pratite plan liječenja koji  je preporučio ljekar. Nemojte prestajati sa propisanim lijekovima samo zato što se osjećate dobro, kontrolišite dijabetes i hiperlipidemiju. Atrijalna fibrilacija može izazvati stvaranje ugrušaka u srcu i njihovo širenje do mozga. Kada je prisutna, može zahtjevati specifičan tretman, uključujući antikoagulantne lijekove za pacijente koji ispunjavaju uslove. Prestanak pušenja i izbjegavanje duvana su važni koraci ka zaštiti krvnih sudova. Izbjegavanje štetne upotrebe alkohola takođe smanjuje povezane zdravstvene rizike. Redovno kretanje, uravnotežena ishrana sa manje dodate soli i održavanje zdrave težine mogu pomoći u kontroli nekoliko faktora rizika koji uzrokuju moždani udar. Ljudima koji su ranije imali moždani udar ili TIA mogu biti potrebni specifični preventivni lijekovi, u zavisnosti od uzroka događaja. To može uključivati antitrombocitni lijek ili antikoagulantnu terapiju – pojasnila je ona.

Arsić Pejić je istakla da do dolaska medicinske ekipe oboljeloj osobi potrebno  pomoći da zauzme udoban položaj i ne davati joj hranu, vodu niti lijekove na svoju ruku.

- Ne počinjite, ne prekidajte ili ne mijenjajte lijekove za razređivanje krvi bez ljekarskog savjeta - upozorila je Arsić Pejić.

Ona je ukazala i na to da moždani udar može ostaviti različite posljedice, u zavisnosti od težine i područja oštećenja mozga, a među najčešćim posljedicama su slabost ili oduzetost jedne strane tijela, poremećaji ravnoteže, hoda i koordinacije, teškoće u govoru i razumijevanju, problemi sa gutanjem, poremećaji vida i osjeta, kao i poteškoće sa pamćenjem i koncentracijom.

Arsić Pejić je istakla i da se mogu javiti kognitivne i psihičke poteškoće, među kojima su gubitak pamćenja, smanjena koncentracija, depresija, anksioznost i emocionalna nestabilnost.

- Spriječimo moždani udar, invaliditet, prevremeni odlazak u penziju i smanjen kvalitet života odgovornim ponašanjem prema svom zdravlju i redovnim ljekarskim pregledima - poručila je Arsić Pejić.

Svjetski dan borbe protiv moždanog udara obilježava se svake godine 29. oktobra.