Domaćinstva u Bosni i Hercegovini skoro polovinu primanja troše na hranu, što je ubjedljivo najviše gledajući podatke iz zemalja regije.

Kada se uzmu u obzir svi podaci, porodica u Bosni i Hercegovini najviše prosječnih primanja troši na hranu.

Sindikati u BiH kažu da se za hranu izdvaja oko 45 odsto primanja, dok se, prema podacima Istraživačko-izdavačkog centra Demostat u Srbiji, izdvaja nešto više od 40 odsto, Crnoj Gori oko 30 odsto, Hrvatskoj 27 odsto, a Sloveniji 18,8 odsto prosječnih primanja.

Inače, visoko učešće prehrane u ukupnim izdacima jednog domaćinstva znači nizak standard.

Kada se pogledaju najbogatije zemlje svijeta poput SAD, ti troškovi čine šest odsto ukupne potrošnje domaćinstva.

U Velikoj Britaniji se na hranu troši oko osam odsto ukupne potrošnje, a u Njemačkoj oko 11 odsto.

Kako se navodi u najnovijim podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za april 2025. godine iznosi 3.168,90 KM.

- Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec februar 2025. iznosila je 1.525 KM. Minimalna plata prema odluci Vlade FBiH je 1.000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 48,12%. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 31,56% - istakli su iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Dodali su da je za prehranu potrebno 44,85% sindikalne potrošačke korpe, za stanovanje i komunalne usluge - 13,65%, higijenu i održavanje zdravlja - 9,38%, obrazovanje i kulturu - 10,10%, odjeću i obuću - 11,36%, prevoz - 4,35%, a održavanje domaćinstva - 6,31%.

Slična situacija je i u Republici Srpskoj.

Iz Saveza sindikata Republike Srpske objavili su da je u martu sindikalna potrošačka korpa iznosila 2.700 KM, te da je učešće prehrane u korpi 1.237 KM ili 45,81 odsto.

Tako je za stanovanje i komunalne usluge potrebno 664 KM ili 24,6 odsto, tekuće održavanje domaćinstva 5,77 odsto, odjeću i obuću 211 KM ili 7,85 odsto, higijenu i njegu zdravlja 114 KM ili 4,26 odsto, prevoz 225 KM ili 8,36 odsto i obrazovanje i kulturu 90 KM ili 3,36 odsto.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, rekao je za "Nezavisne novine" da je ovo poražavajući podatak.

- Cijene hrane u BiH su najviše u regionu te više nego u zemljama zapadne Evrope, gdje je standard neuporedivo viši i gdje su plate neuporedivo više. Hrana je skuplja nego u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji. Ovo definitivno zaslužuje tematski i sistemski pristup kako bi se riješio taj problem. Da li je tu prevelika glad trgovačkih lanaca koji pokušavaju na bilo koji način preko noći steći ogromna bogatstva nauštrb svojih građana? Da li treba smanjiti marže ili uvesti jače kontrole? U konačnici, plate se moraju povećati, jer sada mogu pokriti polovinu potrošačke korpe, a minimalna tek trećinu. Očekujemo i konačno bi bilo vrijeme da se vlasti u BiH počnu baviti problemima običnog čovjeka, a ne kadriranjem i raspodjelom fotelja - naglasio je Šatorović.