Da BiH više nije šoping-meka za strane državljane, prvenstveno komšije, potvrđuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje, prema kojima je za 11 mjeseci ove godine strancima odobreno oko 6,5 miliona KM povrata poreza na dodatnu vrijednost, dok je 2019. godine taj broj bio veći od 19,7 miliona KM.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ove godine strani državljani su prilikom napuštanja carinskog prostora BiH podnijeli 170.282 zahtjeva za povrat PDV-a na osnovu računa za robu vrijednu oko 44,8 miliona maraka.
- Prošle godine povrat PDV-a stranim državljanima iznosio je oko 9,5 miliona KM za robu vrijednu 65,4 miliona maraka, dok je 2019. godine odobren povrat za kupljenu robu vrijednu oko 135,8 miliona maraka - kazali su u UIO, dodajući da su robu široke potrošnje najviše kupovali državljani Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Stranac koji je obavio kupovinu u BiH obavezan je pri napuštanju carinskog područja dati carinskoj službi na uvid kupljenu robu, originalne račune i popunjen obrazac “PDV-SL-2”, koji je dobio od prodavca gdje je roba kupljena.
- Stranom državljaninu se zahtjev za povrat PDV-a odobrava ako u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa, prodavcu kod kojeg je kupio robu dostavi original obrasca “PDV-SL-2”, koji je ovjerila Carinska služba. Ukupna vrijednost robe sa PDV-om treba da bude veća od 100 KM - pojasnili su u UIO.
Građani susjednih zemalja su prije pandemije u BiH kupovali raznu robu, od prehrambenih artikala, odjeće, namještaja pa do tehnike. Pored nižih cijena ovih proizvoda u BiH komšije su kod nas pazarile i zbog povrata PDV-a, koji se obračunava po stopi od 17 odsto.
Predsjednik banjalučkog Udruženja potrošača “Reakcija” Dušan Srdić kazao je za “Glas Srpske” da smatra da je na smanjenje prekograničnog šoping- turizma najviše uticala pandemija virusa korona.
- Ograničeno kretanja izvan granica matične zemlje svakako je doprinijelo da strani državljani potroše manje novca u BiH, a naročito oni koji žive u mjestima blizu graničnih prelaza - kazao je Srdić.
Dodao je da su smanjenju povrata PDV-a u ovoj godini doprinijela i dodatna ograničenja koje su članice Evropske unije donijele da bi suzbile širenje virusa.
- Tako je i Hrvatska uvela obavezan karantin za svoje građane, a upravo su oni među onima koji najviše dolaze u kupovinu u BiH i tražili povrata PDV-a - rekao je Srdić.
Kako je pojasnio, prije pandemije nerijetko su državljani susjednih zemalja dolazili i više puta mjesečno u BiH u nabavku, jer je roba bila jeftinija nego kod njih.
Pravo
U Upravi za indirektno oporezivanje su kazali da povrat PDV-a na kupljena dobra mogu da traže stranci, odnosno fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH, a koja sa ih sa sobom u prtljagu iznesu izvan carinskog područja BiH.
- Bitno je istaći da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, kao što su petrolej, dizel gorivo, ulje za loženje te na alkohol i prerađevine od duvana - kazali su UIO.
