Tokom dosadašnjih javnih rasprava o Nacrtu republičkog ustava članovi stručne grupe čuli su, prema sopstvenim priznanjima, brojne sugestije i primjedbe struke, boraca, studenata i drugih o tome šta je sve potrebno ugraditi u novi najviši pravni akt Srpske, koji bi mogao da bude i predmet referenduma.

Nacrt novog ustava je usvojen na posebnoj sjednici republičkog parlamenta 13. marta u vrijeme najveće političke krize u BiH od Dejtona do danas, a tada je prihvaćen i zaključak o upućivanju nacrta u javnu raspravu u trajanju od 30 dana.

Prva javna rasprava je održana 31. marta u Istočnom Sarajevu, poslije čega su razgovori o ovoj temi, po istom principu, vođeni u Trebinju, Prijedoru, Zvorniku, Gradišci, Bijeljini i Akademiji nauka i umjetnosti u Banjaluci.

Članovi radne grupe, koja je formirana da pomogne skupštinskom Odboru za ustavna pitanja u izradi novog ustava, su tokom rasprava naglašavali da je postojeći Ustav iz 1992. godine pretrpio brojne izmjene kroz amandmane, među kojima je enorman broj nametnutih od strane visokih predstavnika.

Novi ustav treba da razjasni odnose između Republike Srpske i zajedničkih institucija BiH, koji su, prema navodima iz Srpske, višestruko narušeni, uz naglasak da je Dejtonskim sporazumom utvrđena raspodjela nadležnosti, ali i da niko ne može da ospori pravo Srpskoj da donese najviši politički i pravni akt u okviru dejtonskih ustavnih nadležnosti.

Od članova radne grupe su moglo čuti da je ovo, iako neki misle suprotno, u stvari pravi trenutak za ovaj potez zarad očuvanja Srpske i demokratskih kapaciteta u okviru dejtonske BiH.

Predsjednik te radne grupe Vitomir Popović rekao je za "Glas Srpske" da je zadovoljan odzivom i da postoji veliko interesovanje na terenu među građanima. Najglasniji do sada su, kako kaže, prijedlozi od strane boračke populacije koji se tiču statusa boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih, logoraša.

- Ima rasprava i tome da li i srednje obrazovanje treba da bude obavezno ili izborno te primjedaba u dijelu koji se tiče ljudskih prava i sloboda. Za sada nema vijeća naroda i ono će vjerovatno biti kasnije dogovarano između predstavnika sva tri naroda, kao i pozicije potpredsjednika Republike. To je sada stvar politike - rekao je Popović.

Nacrtom je, naime, predviđeno i da je glavni grad Banjaluka, a ne Sarajevo, kao što je još slučaj, dok je za prestonicu predloženo Istočno Sarajevo, sa sjedištem u Palama.

Popović je, s druge strane, potvrdio da ima i drugačijih ideja.

- O tome se diskutovalo na nekoliko rasprava. Banjaluka će biti glavni grad, Pale prestonica, a Istočno Sarajevo na neki način administrativni centar, s obzirom na to da su tamo predstavnici Srpske iz institucija BiH. Vidjećemo kako će se to, na kraju, formulisati - rekao je Popović.

Član radne grupe Dragan Dakić kaže da je jedan koncept resuverenizacija, a drugi identitetska reizgradnja Srpske.

- Primjetno je da je boračka populacija, koja je najzaslužnija za stvaranje Srpske, veoma zainteresovana i nastoje da i putem ustava, po uzoru na neke bivše jugoslovenske republike, regulišu svoj status ili daju neki okvir, a mislim da ćemo o tome posebno pričati sa njima. Dobili smo korisne prijedloge i od, između ostalih, studenata - rekao je Dakić, uz ocjenu da se iz rasprava do sada može vidjeti i šta je kojoj generaciji bitno.

- Oni koji dođu nisu ikebane, već aktivno pitaju, što je pokazatelj da je ovo potrebno narodu, zbog čega bismo mogli da kao grupa sugerišemo da se razmisli o načinu usvajanja novog ustava, odnosno da referendumsko usvajanje ne bi trebalo da bude isključeno - rekao je Dakić koji je potvrdio i da su, osim sugestija, odgovarali i o nedoumicama u vezi sa odredbama Ustava, posebno u dijelu o državljanstvu, iako su te norme gotovo prepisane iz važećeg akta.

Prvi Ustav Republike Srpske usvojen je 28. februara 1992. pod imenom Ustav Srpske Republike BiH. Od 1992. do 2011. mijenjan je i dopunjavan čak 17 puta, sa 122 amandmana, što ukazuje na to da je ustavnopravni sistem reformisan, mahom pod pritiskom visokih predstavnika, zbog čega iz republičkog vrha tvrde da je cilj da ustavna rješenja budu oslobođena tih intervencija.

Novi ustav čini ukupno 150 članova. U aktu se izražava opredijeljenost za poštovanje i primjenjivanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, a koji Aneksom četiri potvrđuje i garantuje ustavnopravni položaj Srpske.

Republika samostalno obavlja ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije, a pripadaju joj sve državne funkcije i nadležnosti, osim onih koje su članom tri Ustava BiH predviđene kao nadležnosti institucija BiH. Srpska, prema nacrtu, ima pravo na samoopredjeljenje, a u tekstu nema vijeća naroda niti potpredsjednika Republike, a da ima svoju vojsku. Za usvajanje ustava potrebna je dvotrećinska većina, a to znači da su u ovom momentu potrebni i glasovi iz opozicije.

Mjeseci za konsultacije

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić izjavio je juče da će zbog velikog interesovanja završna rasprava o Nacrtu ustava biti u Banjaluci 17. aprila u Banskom dvoru. Prema njegovim  riječima radna grupa i Odbor za ustavna pitanja imaće mnogo posla, a od nacrta do usvajanja prijedloga ustava ne smije proći više od šest mjeseci.

- Sa okončanjem javne rasprave ostaje još pet mjeseci, što bi moglo da posluži za dodatne konsultacije o tekstu prijedloga ili neke druge odluke o ustavu - pojasnio je Stevandić i dodao da bi danas, osim u Doboju, o novoj verziji teksta trebalo da bude riječi na oba javna univerziteta Srpske.