U Crnoj Gori se 30. avgusta održavaju parlamentarni izbori na kojima partija Mila Đukanovića želi da produži tridesetogodišnju vladavinu.

Opozicija se uzda u to da su protesti zbog crkvenog zakona oslabili moć vlasti.

Građani Crne Gore 30. avgusta izlaze na jedanaeste parlamentarne izbore od pada komunizma i pete od obnove nezavisnosti 2006. godine. Za razliku od drugih država Balkana, koje su tokom posljednjih 30 godina iskusile jednu ili više smjena vlasti, Crna Gora ostaje jedina zemlja u ovom dijelu Evrope koja ima višedecenijsku dominaciju jedne stranke - Demokratske partije socijalista (DPS) i njenog lidera, predsjednika države Mila Đukanovića. 

Ko su glavni igrači na izborima?

DPS na izbore ide samostalno, a kasnije se uzda u podršku manje vladajuće partije Socijaldemokrata (SD) i manjinskih stranaka Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, koje su njihovi tradicionalni partneri. Listu najjače stranke predvodi aktuelni premijer Duško Marković. Na suprotnoj strani su četiri opoziciona bloka i to dvije veće koalicije, jedna okupljena oko dominantno prosrpskog Demokratskog fronta i druga koju predvode Demokrate te procrnogorske Socijaldemokratska partija (SDP) i URA.

Izbori se održavaju u jeku epidemije korona virusa, ali i nakon velikog sukoba vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori oko spornog Zakona o slobodi vjeroispovesti, koji je doveo do višemesečnih protestnih litija SPC po ulicama crnogorskih gradova, a koje je podržao najveći dio opozicije, ali i ogroman broj građana. Iz DPS-a su već poručili da su ovi izbori ponovo sudbinski i da se na njima brani suverenitet Crne Gore od velikosrpskog nacionalizma oličenog i u SPC, dok i u opoziciji tvrde da su izbori sudbinski – ali za odbranu crkve i njenih svetinja.

DPS i njihov izborni plakat

Politički analitičar Boris Marić kaže za "DW" da će rezultat izbora zavisiti od više faktora među kojima je i izlaznost, za koju očekuje da će biti manja zbog epidemije. Do sada je, po pravilu, manja izlaznost omogućavala lagane pobede DPS-u, ali kada je bila preko 70 odsto, vlast bi pobjeđivala, ali s malom razlikom i opozicija je imala neku šansu.

- I ovog puta imaćemo malu razliku za jednu stranu - tvrdi Marić.

S druge strane, novinar političke redakcije lista Vijesti Biljana Matijašević smatra da veće šanse za pobjedu ima vlast jer, kako kaže, obilato koristi institucionalnu prednost i državne resurse zloupotrebljava u izborne svrhe, pa tako zvaničnici, predvođeni premijerom Markovićem, posljednjih dana otvaraju sve što se može otvoriti.

- Značajna prednost za vlast je i kontrola nad biračkim spiskom u kojem, prema analizama, ima 'fantoma', pa je omogućeno glasanje značajnom broju ljudi koji odavno ne žive u Crnoj Gori - kaže Matijašević za "DW".

I ona, poput Marića, vjeruje da će konačan rezultat dosta zavisiti od izlaznosti, jer će neki glasači zbog straha od korona-virusa ostati kućama.

- Ipak, to će mahom biti glasači opozicije i neopredijeljeni jer birači DPS-a su većinom disciplinovani, odnosno za svakog njihovog glasača je zadužen neko iz izbornog štaba, da ga opomene kad i za koga treba da glasa. Takođe, DPS će ponovo koristiti oprobane metode kao što su zastrašivanje, obećanja, podele pomoći - kaže Matijašević.

Marić ima nešto drugačije mišljenje.

- Verujem da DPS neće uspeti da izvede baš sve svoje birače. Tu pre svega mislim na glasače iz dijaspore, jer su i dalje zatvorene neke granice zbog virusa, zatim starije stanovništvo koje se boji zaraze, te deo birača koji je razočaran sukobom sa crkvom. Iako se tu radi o nekoliko procenata, to može biti važno za krajnji rezultat - kaže Marić.

Faktor litija

Marić upozorava i da će rezultat itekako zavisiti od toga koliko će DPS sanirati političku štetu koju je imao zbog litija protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

- Veliki deo naroda loše je reagovao na taj zakon i to je za DPS jedna nova situacija koju moraju da amortizuju i reše, jer su zbog toga izgubili deo biračkog tijela. DF i Demokrate sa svojim partnerima, prema nekim istraživanjima, zajedno imaju oko 40 odsto. Taj blok se ukrupnio do te mere da ne može biti rasipanja glasova na toj strani i oni će izvući iz sebe maksimum u datim okolnostima. S druge strane, DPS je sam uvek bio na 40 odsto, ali je verovatno izgubio nekoliko procenata zbog litija. Ipak, s njima tradicionalno idu manjinske stranke i to je još nekoliko procenata. Tako da bi konačan ishod mogao da zavisi od rezultata građanskih partija SDP-a i URE. Ako obe uđu u parlament, mislim da će DPS-u biti teže da zadrži vlast, ali ako neka ostane ispod cenzusa od tri odsto, šanse im se povećavaju - smatra Marić.

I Matijašević smatra da značajan broj birača DPS-a ne podržava Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ali je sada pitanje da li će prevladati njihovo nezadovoljstvo ili strah od gubitka svog ili radnog mjesta nekoga od članova porodice.

- Mislim da će svakako rezultat DPS-a biti slabiji nego na prethodnim izborima - kaže ona, dodajući da su litije ojačale koaliciju oko DF-a, tako da će neopredijeljeni birači, koji su i vjernici, sada dati glas DF-u, koji će tradicionalno dobiti i "srpske" glasove. Bolji rezultat predviđa i Demokratama.

S druge strane, Marić kaže da DPS nikada ne treba potcjenjivati.

- Iako će 'energija litija' doprinijeti većoj mobilizaciji opozicionih birača, DPS je dominantna crnogorska partija, koja drži pod kontrolom državne institucije i već se vidi da se u kampanji ne libe od maksimalne zloupotrebe državnih resursa. To će biti adut na koji će igrati, kako bi maksimalno nadomjestili štetu od litija - smatra Marić.

Da li će opozicija, ako izgubi, priznati poraz?

Opozicija je ušla u izbornu trku iako je dugo pretila bojkotom tvrdeći da su uslovi za izbore nepošteni i da daju veliku prednost DPS-u. Nakon prošlih izbora, nisu čestitali vlasti na pobjedi niti priznali rezultate.

- Nerealno je očekivati da će ovi izbori biti fer, imajući u vidu litije, neuspešnu reformu izbornog zakonodavstva, korišćenje korona-virusa za zabranu okupljanja, hapšenja zbog navodnog kršenja mera protiv zaraze - smatra Matijašević. Ona kaže i da vlast netransparentno troši novac iz budžetske rezerve i odbija da ukloni "fantome" iz biračkog spiska.

S druge strane, Marić kaže da je opozicija imala četiri godine da dođe do fer uslova za izbore, ali oni nikad nisu ponudili zajedničku strategiju.

- Parcijalno su i na kraju neuspešno pregovarali s vlašću, pretili su bojkotom i sada izlaze na izbore iako su, po mom mišljenju, uslovi gori nego 2016. godine. Svojim pristankom da izađe na izbore, opozicija ih je ovaj put do kraja legitimisala i sva priča o neregularnosti izbora neće imati potrebnu težinu, i ako bude istinita - zaključuje Marić.

Matijašević, pak, upozorava da će se Crna Gora, bez obzira ko pobijedi na izborima, suočiti sa velikim problemima zbog ekonomske krize usljed korona-virusa.

- Moraće da se vidi kako i gde nabaviti novac za servisiranje budžeta, kako sprečiti zatvaranje preduzeća i gubitak radnih mesta, kako sanirati velike gubitke u turizmu - zaključuje Matijašević.