Danas je Dan slovenske pismenosti i kulture, dan posvećen slovenskim prosvjetiteljima Ćirilu i Metodiju, Grcima iz Soluna, osnivačima slovenske književnosti i tvorcima prvog slovenskog pisma - glagoljice. To pismo su stvorili prilagođavanjem grčke azbuke slovenskim glasovnim potrebama, na koje su preveli više crkvenih knjiga.

Širenje pismenosti kod Srba tijesno je povezano sa širenjem hrišćanstva. Sve je počelo 862. godine, na zahtjev velikomoravskog kneza Rastislava, koji je od vizantijskog cara Mihaila tražio učitelje koji će da propovijedaju na narodnom jeziku.

Idealni za taj posao bili su učeni filosof Konstantin i njegov brat, iguman Metodije, rodom iz Soluna, u čijoj je okolini živjelo mnoštvo Slovena. Braća su znala njihov jezik. Zvanično, Sloveni do tada nisu imali pismo, pa su solunska braća sastavila azbuku (glagoljicu), pomoću koje su prevela jevanđelja na slovenski jezik. Sa tim prevodima krenuli su u moravskopanonsku misiju – prosvjetiteljsko djelo među slovenskim narodima. Sa knjigama koje je tamošnji narod razumio, propovijed hrišćanstva išla je mnogo lakše.

Prevodili su i druge bogoslužbene knjige, i služili su liturgiju na slovenskom jeziku, takođe su rukopolagali i domaće sveštenike. Tako su mnogi (moravski i panonski) Sloveni primili pravoslavnu vjeru. Konstantin se zamonašio i dobio ime Ćirilo (Kirilo). Solunska braća su imala problema sa njemačkim, latinskim sveštenstvom, i već tu je počela borba za prevlast između rimokatoličanstva i vizantijskog pravoslavlja.

Bili su i proganjani, a njihovi učenici su nastavili njihovo djelo, ali u zemljama Južnih Slovena – u Bugarskoj i na Ohridu. Najpoznatiji među učenicima su sveti Kliment i Naum. Oni su sastavili drugo, jednostavnije pismo – ćirilicu i nazvali je prema svetom Ćirilu. Tako su slovenska pismenost, a sa njom i hrišćanska vjera, dijelom sa sjevera, iz Panonije, a dijelom sa juga, sa Ohrida, stigle i u Srbiju. Mnogi Srbi, a najprije vladari i vlastela, povjerovali su u Hrista i primili hrišćansku vjeru. Tadašnji događaji se smatraju krštenjem Srbije.

Kod pravoslavnih naroda Dan svetog Ćirila i Metodija i Dan slovenske pismenosti obilježava se 24. maja svake godine. Kod Slovaka i Čeha obilježava se 5. jula.