Prema podacima Centralne banke BiH, u prvih šest mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini je registrovano 1.041.700.000 KM inostranih ulaganja, objavljeno je iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
Kako su istakli, ovaj iznos predstavlja povećanje od 30,4% u odnosu na isti period 2022. godine, kada je zabilježeno 798.500.000 miliona KM.
- Navedeni podaci potvrđuju trend rasta inostranih ulaganja u prvom polugodištu ove godine, ali ostaje da se vidi kakva će biti dinamika u tom području do kraja godine - rekli su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.
Dodali su da su u prvih šest mjeseci ove godine zemlje sa najvećim upisanim iznosom kapitala u BiH Rusija, Nizozemska, Velika Britanija i Hrvatska.
- Turska i Njemačka su takođe imale značajna povećanja kapitala - naveli su iz FIPA.
Podsjećamo, kako su "Nezavisne" ranije pisale, direktne strane investicije u prva tri mjeseca ove godine iznosile su 426,6 miliona KM.
- To predstavlja povećanje investicija od 80 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U prvom kvartalu prošle godine registrovano je 237,6 miliona KM direktnih stranih investicija - kazali su tada iz FIPA.
Inače, tokom cijele prošle godine direktne strane investicije su iznosile 1,2 milijarde KM i veće su bile za 16,3 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Ekonomista Željko Šain rekao je za "Nezavisne novine" da direktne strane investicije u BiH, pored kvantitativnog cifarskog dijela, imaju i kvalitativni značaj.
- One osciliraju zavisno od toga kakva je politička situacija u BiH, kakva je pravna sigurnost, i to ne samo u BiH nego i u svijetu. Znamo da su svi finansijski, politički i ekonomski tokovi u Evropi i svijetu nestabilni, te onda investitori nastoje da ulože novac tamo gdje smatraju da im je bolja oplodnja, odnosno gdje im je sigurniji povrat uloženih sredstava - objašnjava Šain.
Dodaje da povećanje DSI od 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine ne znači da smo mi posebno dobri unutar BiH, nego što je teška situacija u okruženju i u svijetu.
- Bez obzira na sve, manje je rizično ulagati u BiH. Ovo nama ne može biti dokaz da smo jako dobri, nego jednostavno da ima i gorih od nas u svijetu, te je bolje uložiti negdje gdje je sigurnije. Također, ovome je doprinijelo i to što je Bosni i Hercegovini podignut međunarodni kreditni rejting, te se automatski više vjeruje ulaganjima u BiH - naglasio je Šain.
Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, smatra da ako uzmemo u obzir strukturu DSI po zemljama, BiH je prepoznata kao država kroz koju je moguće poslovati sa Ruskom Federacijom.
- Povećanje investicija se može dovesti u direktnu vezu sa činjenicom da BiH nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji, te brojem novoosnovanih kompanija s ruskim kapitalom. One mogu u nekoj mjeri uticati na ekonomski rast, ali je za BiH daleko važniji ekonomski razvoj, kojeg nema bez domaćih investitora, a kada su u pitanju strani investitori, ekonomskog razvoja nema bez transfera tehnologije, koji u ovom slučaju odsustvuje - istakao je Pepić.