Uvoz robe iz Kine u BiH nastavlja da raste i za deset mjeseci ove godine dostigao je 1,26 milijardi KM što je znatno više nego lani, a istovremeno stručnjaci upozoravaju da sve veća zavisnost od kineskih proizvoda i ekspanzija onlajn platformi poput "Temua" dodatno potkopavaju domaće tržište i ostavljaju ozbiljne rupe u sistemu kontrole i naplate poreza.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je u prvih deset mjeseci ove godine iz Kine uvezla oko 294.836 tona robe vrijedne 1,26 milijardi KM. U istom periodu prošle godine stiglo je oko 214.905 tona proizvoda u vrijednosti 990,73 miliona KM. Kako navode iz UIO, najviše je uvezeno mašina, aparata i mehaničkih uređaja, kao i elektrotehničke opreme i dijelova, što uključuje aparate za snimanje i reprodukciju zvuka, televizijske uređaje. Samo je na nuklearne reaktore, kotlove i druge mehaničke uređaje otišlo 241,30 miliona KM. Vrijednost uvezenih električnih mašina i opreme, zajedno sa audio i video-aparatima, iznosila je 225,58 miliona KM, dok je uvoz željeza i čelika dostigao 118,25 miliona KM.
Među uvezenim proizvodima našli su se i riba i rakovi, mekušci, razne prehrambene prerađevine, te farmaceutski proizvodi, tekstil i tekstilni artikli.
Predsjednica Udruženja građana (ToPeR) iz Doboja Snežana Šešlija istakla je za "Glas" da je, imajući u vidu popularnost onlajn platforme "Temu" u BiH, čak iznenađuje što uvoz nije i veći.
- Svakodnevno veliki broj potrošača naručuje proizvode, jer su stalno prisutne akcije, a platforma ima veoma vješt menadžment. Ono što je bitno jeste to koliko potrošača na kraju nije zadovoljno kvalitetom, kao i to što mnogi kupuju bez ikakve provjere. Država bi trebalo da pruži jasnije instrukcije kako da kupci postupaju u slučaju problema, jer iako postoji mogućnost prijave, to je veoma komplikovana procedura - kazala je Šešlija.
Ona dodaje da kineske agencije, a ne klasični trgovci, koriste sve nedostatke domaćih propisa u oblasti e-trgovine, pa preko društvenih mreža direktno dolaze do krajnjih kupaca.
- Tržište je potpuno otvoreno. Ako se ovaj trend ne zaustavi, država bi mogla ostati bez značajnog iznosa PDV-a. Oni prikazuju samo vrijednost robe i tako je carine, a sve drugo ostaje van kontrole. Uvjerena sam da je najmanje 40 odsto te robe nepotrebno ili nije ono što su kupci naručili - navela je Šešlija.
Prema njenim riječima, u Doboju je primjetan i trend zatvaranja kineskih prodavnica, vjerovatno zbog rasta onlajn kupovine.
Ekonomista Zoran Pavlović tvrdi da je porast vrijednosti uvoza prije svega posljedica rasta cijena, pa i u samoj Kini.
- Cijene su porasle svuda, pa i u Kini, zbog čega je ukupan obim trgovinske razmjene sada skuplji. Ipak, Kina je i dalje jedan od najvećih proizvođača na svijetu - kazao je Pavlović.
On ističe da rast uvoza iz Kine pokazuje i koliko je važno da zemlje imaju sopstvenu proizvodnju, a ne da se oslanjaju isključivo na uvoz.
- Sa druge strane, evropska proizvodnja je u padu, jer je Evropa ušla u recesiju, mada to ne želi da prizna. Kina je uspjela da prilagodi proizvodnju zahtjevima tržišta, pa mnoge njihove proizvode kupci čak i ne prepoznaju kao kineske, već ih kupuju jer su interesantni i pristupačni - dodao je Pavlović, naglasivši da je ogroman bum izazvala aplikacija "Temu".
Kinezi su, rekao je on, praktično eliminisali transportne troškove, jer su uključeni u cijenu proizvoda.
- Onlajn kupovina je postala svakodnevica, pa i kod starije populacije. "Temu" je ušao agresivno na tržište, ponudio veliki izbor i privukao kupce. Birokratije nema, to je otvoreno tržište u kojem se roba brzo sortira, isporučuje i prodaje - kazao je Pavlović.
IZVOZ
Prema podacima UIO, BiH je za deset mjeseci ove godine na kinesko tržište izvezla robu u vrijednosti od 26,62 miliona maraka, dok je u istom periodu lani plasman bio težak 43,91 milion KM. Na kineskom tržištu ove godine, kao i lani, najviše je završilo drva i proizvoda od drveta.
