Litar benzina na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj koštao bi oko 2,38 KM, a dizela oko 2,70 KM, kada bi bile ukinute akcize na naftne derivate u maloprodaji.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojili su, po hitnom postupku, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH kojim se privremeno ukidaju akcize na naftne derivate na period od šest mjeseci uz mogućnost produženja na još tri mjeseca. Prijedlog su uputili poslanici SDP.

Privrednici u Republici Srpskoj očekuju da će i drugi dom Parlamentarne skupštine BiH, Dom naroda, hitno potvrditi ovaj zakon zbog rasterećenja u poslovanju.

Akciza na dizel je 0,30 KM, dok na benzin iznosi 0,35 i 0,40 KM, plus porez na dodatu vrijednost.

Sastanak

Cijena dizela u Republici Srpskoj juče je prešla tri marke i koštao je 3,09 KM, dok je prosječna cijena benzina oko 2,78 KM.

– Privrednici Srpske su prošle sedmice imali sastanak s premijerom Radovanom Viškovićem na kojem smo ukazali na poteškoće u poslovanju zbog rasta cijena repromaterijala, nabavnih cijena svih proizvoda, prije svega goriva. Upravo cijena goriva utiče direktno i indirektno na ukupne troškove poslovanja privrede zbog čega je predloženo da država interveniše u dijelu u kojem može – kaže za Srpskainfo Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

 A država jedino može, kako kaže, da utiče na namete koje je uvela na naftne derivate.

Premijer Republike Srpske, Radovan Višković, poručio je da je Srpska spremna da na nivou BiH budu suspendovane akcize na naftu i naftne derivate od 30 i 40 feninga po litru s ciljem smanjenja i zaustavljanja rasta cijena ove robe.

– Vlada Republike Srpske će pomoći privrednicima i zato preduzimamo sve potrebne mjere. Zajednički moramo rješavati probleme koji su izazvani zbog sukoba u Ukrajini – rekao je Višković nakon sastanka s privrednicima iz Srpske.

Preventivne mjere

Upravo su cijene naftnih derivata tema razgovora entitetskih premijera Radovana Viškovića i Fadila Novalića sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH, Zoranom Tegeletijom.

Saša Magazinović, poslanik SDP, na čiju inicijativu je u Predstavničkom domu usvojen Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama, istakao je da je akciza mogla biti puno manja i tokom inicijalnog donošenja ovog zakona. Visina akciza određena je Zakonom koji je usvojen u decembru 2017. godine, a u primjeni je od 1. januara 2018. godine.

 U regionu i svijetu svi donose neke mjere s obzirom na rekordne cijene nafte. Moramo u ovo teško vrijeme biti solidarni jer svi budžeti u ovoj zemlji bilježe rekordni iznos. Političari se hvale da imaju nikada veći budžet – rekao je Magazinović.

Njegovo mišljenje je da se ovom mjerom mogu umanjiti efekti globalne krize, ističući da treba apelovati i na entitetske vlade koje imaju više mehanizama da djeluju.

Očekivanja građana

Poslanik PDP, Branislav Borenović, smatra da vrijeme koje predstoji postavlja obaveze, izrazivši nadu da bi uskoro i Dom naroda mogao da omogući ukidanje i eliminisanje akciza.

– To od nas očekuju građani – kategoričan je Borenović.

Predstavnički dom je na prijedlog poslanika Mirka Šarovića usvojio Prijedlog Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji podrazumijeva smanjenje stope PDV na pet odsto na hranu i lijekove, a povećanje na 22 odsto na luksuzne proizvode. U BiH je jedinstvena stopa PDV od 17 odsto.

Da bi ove stope stupile na snagu, takođe je potrebno da budu usvojene i u Domu naroda.

Poslanici SDS predložili su da se po sniženoj stopi PDV od pet odsto oporezuje promet dobara i usluga i uvoz dobara, i to lijekova, brašna, hljeba dobijenog od svih vrsta brašna, mlijeko i mliječni proizvodi, jestiva ulja, jestive masnoće životinjskog i biljnog porijekla, so, šećer i homogenizovana dječja hrana.

S druge strane, ovim zakonom predviđeno je da se po višoj stopi PDV od 22 odsto oporezuju visokokvalitetna vina i alkoholna pića, visokokvalitetne cigare i cigarilosi, luksuzni parfemi, odjeća i obuća od krzna, nakit i srodni proizvodi, satovi, vrhunski električni ili optički aparati, luksuzna vozila, umjetnička djela i oružje.

U obrazloženju zakona se navodi da njihove analize pokazuju kako će doći do pada prihoda od oko 130 miliona KM smanjenjem poreske stope, uz pretpostavku da osnovica bude ista.