Podizanje kvaliteta visokog obrazovanja, veća ulaganja u naučnoistraživački rad, jačanje veze sa privredom i nastavak značajnih infrastrukturnih projekata biće u fokusu rada Ministarstva u narednom periodu, s ciljem stvaranja modernog i konkurentnog akademskog sistema u Republici Srpskoj.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas" ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Draga Mastilović i dodao da će posebna pažnja biti posvećena unapređenju studentskog standarda, povećanju stipendija i većoj međunarodnoj vidljivosti domaćih univerziteta i istraživača.

- Cilj nam je da stvorimo sistem u kojem će znanje, rad i rezultati biti osnovni kriterijumi napredovanja, kako za studente, tako i za nastavni i naučni kadar. Samo na taj način možemo obezbijediti da naši univerziteti budu konkurentni i prepoznatljivi u širem akademskom prostoru - poručio je Mastilović.

GLAS: Preuzeli ste resor visokog obrazovanja u izazovnom periodu. Koji su Vaši prvi potezi i šta će biti u fokusu rada?

MASTILOVIĆ: Prioriteti Ministarstva, kojim ću rukovoditi u narednom periodu, biće usmjereni na stalno podizanje kvaliteta visokog obrazovanja u Srpskoj, brigu o studentskom standardu, kao i rad na završetku započetih i pokretanju novih infrastrukturnih projekata na dva javna univerziteta. Takođe, jedan od prioriteta biće i podizanje nivoa naučnoistraživačkog rada, prvenstveno kroz novu zakonsku i podzakonsku regulativu, koja će omogućiti osnivanje novih naučnih instituta i adekvatno vrednovanje naučnog rada, kao i dalje razvijanje međunarodne saradnje.

GLAS: Univerziteti su dostavili prijedloge upisnih kvota za novu akademsku godinu. Na koji način će Ministarstvo uskladiti broj indeksa sa realnim potrebama našeg tržišta rada?

MASTILOVIĆ: Ministarstvo svake godine, na osnovu prijedloga visokoškolskih ustanova, razmatra i utvrđuje upisnu politiku za narednu akademsku godinu. Tom prilikom rukovodimo se preporukama Savjeta za visoko obrazovanje Republike Srpske, kao i podacima iz Mreže visokoškolskih ustanova koji se odnose na stanje na tržištu rada, potražnju za određenim profilima visokoobrazovanih kadrova, podacima o deficitarnim zanimanjima u Srpskoj i drugim relevantnim pokazateljima, uključujući i zaštitu nacionalnih identitetskih disciplina. Prilikom određivanja upisnih kvota vodi se računa da se, ukoliko je to moguće, ispoštuju prijedlozi visokoškolskih ustanova, a tamo gdje je potrebno vrše se korekcije u smislu usaglašavanja sa realnim stanjem i potrebama tržišta rada.

GLAS: Besplatno školovanje, smještaj i subvencionisana ishrana u studentskim menzama, značajno su povećali interesovanje za javne fakultete. Planirate li uvođenje dodatnih olakšica ili proširenje stipendija za studente?

MASTILOVIĆ: Ministarstvo dodjeljuje dvije vrste stipendija. Riječ je o stipendijama koje dodjeljuje Resor za visoko obrazovanje i stipendije iz Fonda "Dr Milan Jelić". Kada je riječ o Resoru za visoko obrazovanje, Ministarstvo svake godine dodjeljuje 1.065 stipendija studentima koji studiraju u Republici Srpskoj, za šta se iz budžeta izdvajalo 2,130 miliona maraka. Stipendije se isplaćuju deset mjeseci, odnosno tokom akademske godine, u iznosu od 200 KM mjesečno, što je 2.000 KM godišnje po studentu. Budžetom za ovu godinu predviđeno je povećanje iznosa stipendija za akademsku 2026/2027. godinu na 300 KM mjesečno, odnosno ukupno 3,195 miliona KM. Kada je riječ o Fondu "Dr Milan Jelić", svake godine raspisujemo konkurs za studente prvog, drugog i trećeg ciklusa studija, kako u Srpskoj i BiH, tako i u inostranstvu. Stipendije se isplaćuju u devet mjesečnih rata. Budžetom za akademsku 2026/27. godinu predviđeno je povećanje sredstava sa 750.000 na 1.125.000 KM. Tako će studentima prvog ciklusa u Srpskoj i BiH stipendije biti povećane sa 400 na 600 KM, u zemljama regiona sa 500 na 700 KM, dok će za studije u inostranstvu iznos biti povećan sa 800 na 900 KM. Za studente drugog ciklusa stipendije će biti povećane sa 5.000 na 5.500 KM, a za treći ciklus sa 10.000 na 12.000 KM godišnje, pri čemu se one isplaćuju jednokratno.

GLAS: Kvalitet nastave i naučni rad su ključni za rangiranje univerziteta. Koje mjere ćete preduzeti kako bi se unaprijedila naučnoistraživačka djelatnost i vidljivost naših profesora u međunarodnim okvirima?

MASTILOVIĆ: U cilju poboljšanja naučnoistraživačke djelatnosti posebnu pažnju posvetili smo unapređenju pravnog i institucionalnog okvira. Prošle godine usvojen je Zakon o inovacionoj djelatnosti Republike Srpske, a do kraja godine planiramo donošenje novog zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju, koji će omogućiti efikasnije upravljanje naukom, inovacijama i tehnološkim razvojem. Ministarstvo je akcenat stavilo i na realizaciju ključnih strateških projekata, kao što je izgradnja naučnotehnološkog parka, kao i na formiranje naučnoistraživačkih instituta od značaja za Srpsku, koji treba da budu nosioci razvoja nauke. Takođe, jedan od ciljeva je i oživljavanje Fonda za nauku, kao i značajno povećanje ulaganja u naučnoistraživački rad. Unapređenje međunarodne saradnje u oblasti nauke, inovacija i novih tehnologija jedna je od najvažnijih strateških mjera, s ciljem povećanja mobilnosti istraživača i veće vidljivosti naših naučnika i institucija. Podržavamo učešće u programima kao što su COST, Horizont Evropa i Eureka, kao i boravak stranih naučnika i usavršavanje naših istraživača u inostranstvu. Takođe, važno je napomenuti i činjenicu da je Ministarstvo u cilju poboljšanja kvaliteta istraživanja i inovacija u Srpskoj, formiralo Registar naučnika i inovatora iz dijaspore.

GLAS: Infrastrukturni projekti, poput izgradnje studentskih domova, privode se kraju. Da li su u planu novi kapitalni projekti koji će dodatno podići studentski standard u Srpskoj, koji su to?

MASTILOVIĆ: Kada je riječ o infrastrukturi, na Univerzitetu u Banjaluci planirana je izgradnja vrtića sa edukativnim centrom za predškolsko vaspitanje, namijenjenog praktičnoj obuci studenata, zatim adaptacija i opremanje Akademije umjetnosti za Centar za podršku studentima sa invaliditetom, uređenje parkovskog kompleksa "Univerzitetski grad", kao i izgradnja aneksa zgrade Filološkog fakulteta. Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu planiran je završetak Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta u Palama, izgradnja simulacionog i administrativnog centra Medicinskog fakulteta u Foči, rekonstrukcija zgrade Pravnog fakulteta u Palama, uređenje koncertne dvorane, kao i završetak adaptacije Instituta istorijskih nauka. Posebno značajan projekat je izgradnja naučnotehnološkog parka Republike Srpske u Banjaluci, ukupne vrijednosti 35 miliona KM, koji će biti realizovan u kampusu Univerziteta.

SARADNjA SA PRIVREDOM

GLAS: Kako ćete ojačati saradnju akademske zajednice i privrede?

MASTILOVIĆ: Uključivanje privrede u naučnoistraživački proces i sistem visokog obrazovanja jedno je od strateških opredjeljenja Ministarstva. Potrebe privrede treba da budu integrisane u zakonske i podzakonske akte, a saradnja će biti dodatno ojačana kroz naučnotehnološki park RS i inovacioni centar Banjaluka.

Predstavnici privrede već učestvuju u radu Savjeta za visoko obrazovanje, a planirano je njihovo uključivanje i u Savjet za nauku. Takođe, smatram da Ministarstvo može značajno doprinijeti povezivanju domaćih privrednika sa međunarodnim partnerima. Kroz program "Sinergija" već su napravljeni konkretni koraci ka podsticanju zajedničkih projekata privrede i akademske zajednice, s ciljem da se ponude praktična i primjenjiva rješenja koja će unaprijediti poslovanje domaćih kompanija.

Piše: Danijela Bajić