Danas ističe rok koji su pravni zastupnici slovenačke firme "Viadukt" dali Bosni i Hercegovini za uplatu 110 miliona KM odštete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Dok je trajao taj rok obračun kamate bio je zamrznut pa da je ispoštovan BiH bi mogla platiti “samo” oko 110 miliona.

Sa istekom roka uz obračunate kamate ukupno potraživanje je povećano na više od 113 miliona KM i nastavlja da raste.

Pravni zastupnik slovenačkog preduzeća "Viadukt" Predrag Baroš u aprilu je za "Srpskainfo" rekao da dnevna kamata iznosi 9.570 evra (oko 18.600 KM).

Objasnio je da kamata po presudi inicijalno iznosi 7,1 odsto ali zbog složenog načina obračuna, jer se kamata dodaje na glavnicu na koju se opet obračunava kamata i tako u krug – kamata na godišnjem nivou prelazi 20 odsto.

Na osnovu toga može se zaključiti da će i iznos kamate biti još veći.

Najveća ironija u slučaju "Viadukt" jeste ta što se mogao postići kompromis da sve bude riješeno za jedan milion.

Ugovor o dodjeli koncesije sa „HES Vrbas“, koje je u vlasništvu „Viadukta“ potpisan je 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“.

Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila izgradnju HE „Krupa“. Na čelu Vlade Srpske u tom trenutku je bio Milorad Dodik.

Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić rekao je da je tužba stigla 2016. godine, kada je on bio pravobranilac BiH, i da je upozoravao da će ovaj slučaj biti izgubljen.

– Slovenci su bili zainteresovani da se plati milion i da povuku tužbu i to bi se završilo. Međutim, ni to nije odobrila Vlada koju je tada vodila Željka Cvijanović – naglasio je Mandić.

Nakon toga, 2017. godine je sklopljen Ugovor između Savjeta ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom i Vlade Republike Srpske koju je u tom trenutku vodila Željka Cvijanović po kojem Srpska preuzima obaveze plaćanja.

Konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH je obavezana da “Viaduktu” isplati odštetu.

Plaćanje nije moguće izbjeći i to je već svima jasno, tako da svako odugovlačenje stvara dodatne troškove, dnevno oko 20.000 KM.

Jelena Cvijetić, pravobranilac BiH, nedavno je tokom javnog saslušanja pred Komisijom za borbu protiv korupcije i Komisijom za finansije i budžet Parlamenta BiH objasnila da je jedina mogućnost da BiH plati dug tužiocima.

Nakon toga može regresnom tužbom tužiti Republiku Srpsku i tražiti isplatu novca koji je isplatila po presudi gdje ima pravo i na zakonske zatezne kamate i troškove koji su proizašli iz tog postupka.