Istorijski čas, koji je na Trgu Srbija u Istočnom Sarajevu održao istoričar Lazar Škobo povodom obilježavanja 29 godina od egzodusa Srba iz Sarajeva, bila je prilika da se đaci srednjih škola u opštinama Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo kao i brojni građani podsjete na stradanje i iseljavanje brojnih Srba iz opština koje su u ratu odbranjene, a potpisivanjem Dejtonskog sporazuma predate FBiH.
Ukazuje na to politikolog Filip Matić koji je za "Glas Srpske" istakao da je egzodus Srba iz Sarajeva ravan kosovskom mitu.
- Egzodus sarajevskih Srba je nastavak jednog procesa koji smo gledali u cjelokupnom 20. vijeku. Jako je važan za Srbe iz prostog razloga što se mora shvatiti da nisu neki nepoznati ljudi ili neki ljudi iz daleka iz nekog drugog mjesta, iz druge države, gradili naš mirni život danas. To su naši očevi, naši djedovi, naše majke, naše bake, to su ljudi koje srećemo svakodnevno u svom gradu kada odemo na kafu, kada idemo na sportski događaj, kada hodamo ulicom... Mi svaki dan srećemo heroje koji su napustili sve što je vijekovima građeno i otišli na jednu livadu da bi nama napravili grad i nama napravili život koji imamo danas - ocijenio je Matić.
On je dodao da je to život u miru, prosperitetu u kome ima mogućnosti da se mladi školuju, da rade, imaju izbor čime će se baviti u životu.
- To nisu imali naši očevi. Oni su u našim godinama morali da odu u rat, morali da brane sopstvene domove, a kasnije morali da ih napuste i napuštajući svoje domove majke su morale da nose svoje preminule sinove, svoje poginule borce koji su svoje živote položili da bi oni dalje mogli graditi nama život - istakao je Matić.
Dodajući da je zato važno da i srednjoškolci, kao i ubuduće svi mladi ljudi imaju na umu istinu o sarajevskim Srbima, o egzodusu, na isti način kako se u srcu nosi i kosovski mit. To je, kaže, epohalni događaj koji je odredio budućnost i obavezu Srbima kako da postupaju i šta da rade.
Na pitanje koliko mladi danas znaju o stradanju i egzodusu Srba iz Sarajeva ili im je zanimljiviji neki kafić ili diskoteka, Matić je poručio da smatra da ne treba kritikovati našu djecu i tvrditi da su neozbiljni.
Konstatovao je da se mladi moraju interesovati za kafiće, da se moraju družiti i interesovati za neke stvari koje za odrasle nisu toliko važne i dobre.
- Mislim da su naša djeca danas dobra i naša djeca imaju interesovanja za ove događaje više nego što je to imala moja generacija. Mi smo tek na fakultetu počeli da se interesujemo za ove stvari, a mi danas od srednjoškolaca možemo čuti da i te kako znaju ko je Ratko Mladić, Radovan Karadžić, da i te kako znaju zašto su polagani životi i šta je Republika Srpska i, naravno, to je breme i vremena koji živimo jer i na vijestima čuju da postoje pritisci, da postoje akcije koje se vode protiv njihove otadžbine, njihove Republike Srpske i naravno to je jedan od razloga zašto oni znaju o stradanju sarajevskih Srba i njihovom egzodusu - pojasnio je Matić.
Dodao je da postoji i dio neinteresovanja i da u "plišanom kavezu u kome živimo sve je mnogo ljepše od metalnih šipki".
- Mislim da su naša djeca i te kako svjesna svega onog što imaju oko sebe, ali i ovih nedaća koje nas okružuju. Najvažnije je da imaju svijest i u svom srcu srpstvo koje će se kasnije nadograditi kako budu odrastali i nekim konkretnim podacima i znanjima. Oni su dobra srpska omladina i biće dobri ljudi u budućnosti - zaključio je Matić.
Piše: Željka Domazet