Egzodus sarajevskih Srba nikada se ne smije zaboraviti, a njihova žrtva mora se pamtiti, poručeno je na guslarskoj večeri, koje se održalo na Palama, povodom 26 godina od egzodusa.

Guslarsko veče organizovano je povodom sjećanja na egzodus Srba iz Sarajeva, koji su u prošlom ratu platili najveću cijenu za srpski narod i koji su najzaslužniji za stvaranje Republike Srpske, rekao je organizator večeri Zoran Golubović.

- Zato njima treba posvetiti najviše pažnje. Oni su dali imovinu, sve što su imali ostavili i krenuli putem, ne znajući gdje će se skrasiti - rekao je novinarima Golubović, koji je i predsjednik Guslarskog društva "Starina Novak" sa Pala.

On je naveo da su u programu nastupali paljanski, guslari iz Crne Gore, Trebinja, kao i besjedničari i epski pjesnici.

Član Guslarskog društva "Starina Novak" sa Pala Dušan Pejić smatra da je svako guslarsko veče važno bez obzira kome je posvećeno, jer su gusle nešto što sabira, gaji i razvija prave istinske, pravoslavne vrijednosti među narodima u današnjem vremenu "sveopšteg bunila".

Pejić je napomenuo da je večerašnje guslarsko veče posvećeno jednoj važnoj, velikoj i teškoj temi kakav je egzodus sarajevskih Srba, istakavši da je to nešto što se nikada ne smije zaboraviti.

- Žrtva sarajevskih Srba se mora pamtiti i na pravi način valorizovati, jer su oni platili najveću žrtvu u posljednjem otadžbinskom ratu. Moramo da pamtimo tu seobu i da znamo da je Sarajevo bilo srpsko i da je ono ipak i danas donekle srpsko, ne smijemo ga se nikada u potpunosti odreći iako smo odatle izašli, i to ne milom, već silom - smatra Pejić.

On se večeras predstavio pjesmom "Sin pokojni na sahrani oca".

Ranko Minić iz Udruženja guslara "Vojvoda Momčilo" sa Žabljaka rekao je da mu je čast što je na Palama "među svojom braćom", da bi svi zajedničkom pjesmom evocirali uspomene na prošla vremena.

- Sve što je ružno neka ostane sa strane. A mislim da je večerašnja pjesma i druženje pokazatelj svega ljudskoga, prije svega hrišćanskog - rekao je Minić.

Egzodus Srba iz Sarajeva predstavlja niz događaja koji su uslijedili nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kada je pet opština Srpskog Sarajeva u cijelosti pripalo Federaciji BiH /FBiH/, dok je drugih pet podijeljeno između Republike Srpske i FBiH, gdje su Srbi uglavnom dobili periferna, nenaseljena i ruralna područja.

Srpski borci su tokom rata u Sarajevu zaustavili 35 ofanziva muslimansko-hrvatske vojske, odbranili domove, a onda su Ilijaš, Grbavica, Ilidža, Rajlovac, Hadžići, Mrkovići, Nahorevo i druga naselja u Dejtonu pripala FBiH.

Sarajevski Srbi su sa sobom ponijeli samo najneophodnije stvari, a mnogi su se odlučili da premjeste posmrtne ostatke članova porodice.