Dolaskom lošijeg vremena i zatvaranjem bašta, ugostiteljstvu u Srpskoj zadat je još jedan udarac koji će, kako kafedžije poručuju, ubrzati krah mnogih iz ove branše, kojima je epidemija korone već dobrano pomrsila račune.

Vlasnici kafića i restorana objašnjavaju da je, zbog posljedica epidemije, u ugostiteljstvu do sada bez posla ostalo najmanje 20 odsto radnika, te da će se, ako situacija ne krene nabolje, najdalje do marta još najmanje toliko naći na birou za nezaposlene.

Zbog drastičnog povećanja broja novozaraženih korona virusom u RS,  apeluju na sve svoje goste da maksimalno poštuju mjere prevencije, kako bi se izbjegao neki gori zdravstveni i ekonomski scenario.

A računica kafedžija pokazuje da je, od početka epidemije, promet u kafanama i restoranima, u najboljem slučaju, prepolovljen.

I zvanična statistika pokazuje da ovaj sektor već mjesecima muku muči sa padom prometa.

Primjera radi, procijenjeni promet u ugostiteljstvu je u drugom kvartalu lane iznosio 16,2 miliona, a u istom periodu ove godine 8,3 miliona KM, podaci su Zavoda za statistiku RS.

U Udruženju radnika ugostiteljstva i turizma RS kažu da se, dok su turizam i hotelijerstvo potonuli, ugostiteljstvo strmoglavo približava dnu.

– Od početka korone, promet je smanjen za najmanje 50 odsto, dok radimo kapacitetom manjim za skoro 40 odsto. Kako je došlo hladnije vrijeme, situacija se dodatno pogoršala. Tu su i mjere koje nam ne daju naprijed. Primjera radi, u lokalu sa oko 200 mjesta, dozvoljena je posjeta 30 ljudi – poručuje za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Željko Tatić.

Dodatni problem je i to što su nameti ostali isti ili su čak povećani, dok promet konstantno pada.

- Na primjer, od 1. novembra prelazimo na zimski obračun struje, pa će oni koji su plaćali 600-700 maraka, sad plaćati i po 1.000 KM mjesečno. Osim troškova, na ruku nam ne ide i to što je kod ljudi sve veći strah od odlaska u kafiće. Nažalost, već od ovog mjeseca očekujemo žešći talas otpuštanja radnika- ističe Tatić.

Prema njegovim riječima, u Banjaluci je prije korone u ugostiteljstvu bilo zaposleno oko 6.500 ljudi, a bez posla je već ostala petina.

- Još najmanje toliko će se uskoro naći na evidenciji nezaposlenih, jer ne vidimo nikakvu naznaku stabilizacije situacije. Takođe, plata dobrog konobara do epidemije se kretala između 800 i 900 KM, a mnogi sada dobijaju i do 200 KM manje, zbog manjka posla. Pitamo se, kada ugostitelji zatvore, kome će svoje usluge i robe plasirati prateće industrije, odnosno, samostalni poljoprivredni proizvođači, proizvođači hrane i pića, dobavljači sirovina, muzičari, firme koje se bave organizacijom događaja i ostali- kaže Tatić.

Naglašava da proteklih dana inspektori konstantno kontrošilu kafane i restorane, što takođe predstavlja određeni vid pritiska na ovu branšu.

- Svjesni smo i mi da je zdravlje ljudi najvažnije, i maksimnalno se trudimo da ispoštujeme epidemiološke mjere. Ali, bitna je i ekonomija- poručuje Tatić.

Iz Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva „Horeca RS“ pozvali su građane RS da budu odgovorni i da poštuju sve mjere.

- To je način da djeca ostanu u školama, a radnici u ugostiteljstvu i drugim djelatnostima na svojim radnim mjestima. Moramo misliti i na zdravstvene radnike, ni oni ne treba da trpe posljedice bilo čije neozbiljnosti i neodgovornosti- poručio je predsjednik ovog udruženja Dalibor Šajić.

Prema njegovim riječima, analizom stanja sprovođenja mjera zaštite od širenja virusa u oblasti ugostiteljstva, zaključeno je da ovaj sektor u preko 95 odsto slučajeva ispunjava propisane uslove i da predstavlja veoma mali rizik za prenos virusa.

- Uvođenjem nove zakonske odredbe kojom inspektori imaju pravo zatvoriti objekat koji krši propisane mjere, uvedena je potpuna kontrola poštovanja epidemioloških mjera. Primjetno je znatno odgovornije ponašanje svih građana, ali primjetan je i značajan pad prometa u ugostiteljskim objektima - ističe Šajić i dodaje da donošenje bilo kakvih dodatnih ograničenja ne bi dovelo do poboljšanja epidemiološke situacije.

- Naprotiv, to bi dovelo do još većeg okupljanja u privatnim objektima, za koje su institucije već utvrdile da su glavni izvor zaraze. Ekonomske posljedice, donošenjem novih ograničavajućih mjera, bile bi katastrofalne. Ovaj sektor već je na koljenima i svaka nova mjera je ravna zatvaranju radnih mjesta- upozorava Šajić.

U okviru pojačane kontrole poštovanja mjera zaštite od epidemije u zajednici i radnim sredinama, nadležni inspektori su za sedam dana, odnosno od 19. do 26. oktobra, na sedam dana zabranili rad za još 11 ugostiteljskih objekata u RS. Iz Inspektorata RS saopšteno je da je utvrđeno da se oni nisu pridržavali zaštitnih mjera s ciljem sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti.

U ovom periodu, republički inspektori su, u saradnji sa inspektorima u lokalnim zajednicama, sproveli 2.505 inspekcijskih kontrola, u kojima su u 34 slučaja subjekti zatečeni u prekršaju, pa su im izrečene kazne u iznosu od 41.000 KM.