- Evropska unija blizu je odluke da li će nastaviti vojnu misiju EUFOR-a u BiH, kao i da li će i na koji način nastaviti svoje vojno prisustvo u zemlji.
Naime, "Nezavisne novine" su krajem prošle godine pisale da je Evropski savjet u zaključcima u vezi s ovom evropskom vojnom misijom zaključio da do ljeta očekuje odluku o njenoj budućnosti.
- Savjet s radošću očekuje naredni strateški pregled najkasnije do sredine 2021. godine kao bazu za razgovor o budućim zadacima EUFOR-a, načinu na koji će se operacija dalje kretati, a sve to imajući u vidu potrebu za podrškom napretku BiH u evropskim integracijama i uzimajući u obzir bezbjednosnu situaciju na terenu - naglašeno je u zaključku.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, smatra da je možda došlo vrijeme ili za kraj, ili za redefiniciju uloge EUFOR-a.
- Za ovu misiju više ne vidim suštinsku ulogu jer fizičkih sukoba vjerovatno neće nikad više biti, a i reforma Oružanih snaga BiH je odavno sprovedena. Mislim da je samo pitanje vremena kad će EU odlučiti da novac koji daje za EUFOR radije preusmjeri u neke projekte - rekao je Kočan za "Nezavisne novine".
Tokom jučerašnjeg dana nismo uspjeli dobiti informaciju dokle se stiglo s ovim dokumentom i kada bi on mogao biti završen, a moguće je da je to iz razloga što se radi o tajnom dokumentu koji u originalnoj formi neće biti objavljen. Posljednja dva pregleda obavljena su 2017. i 2019. godine, a u njima nije bilo značajnijih izmjena mandata i misije.
Mandat misije EUFOR-a "Altea", inače, ima dvije komponente: izvršnu i neizvršnu. Izvršna komponenta obavlja se pod mandatom Savjeta bezbjednosti UN-a, i krajem svake godine Savjet bezbjednosti odlučuje o tome hoće li produžiti mandat misije. Rusija je svaki put do sada podržavala produženje mandata, ali se protivila da u izvršni mandat EUFOR-a bude uključeno bilo šta što je vezano za NATO. Obje misije koje su prethodile EUFOR-u, i IFOR i SFOR, bile su misije pod okriljem NATO-a. EU je dogovorila sa SAD, kroz proces "Berlin plus" uz inicijativu Njemačke, da EU 2004. preuzme od NATO-a vojnu misiju u BiH, i otad ona funkcioniše s neizmijenjenim mandatom, osim što je periodično dolazilo do smanjenja broja vojnika na terenu.
Biće posebno zanimljivo pratiti stav Rusije kada Kristijan Šmit, novi naredni visoki predstavnik, u novembru bude Savjetu bezbjednosti podnosio prvi izvještaj, ukoliko do tada mandat EUFOR-a ne bude izmijenjen.
Misija "Altea" EUFOR-a ima tri osnovna cilja, od kojih se prvi odnosi na podršku i treniranje Oružanih snaga BiH, kako bi se približila standardima NATO-a. Drugi cilj odnosi se na poštovanje vojnih aneksa Dejtonskog sporazuma, odnosno na dio koji se tiče naoružanja i vojnih formacija u BiH i regionu. Treći cilj je podrška OHR-u za ispunjavanje svoje misije u skladu s Dejtonskim sporazumom, kao i Procesom stabilizacije i pridruživanja. Visoki predstavnik je u vrijeme kada je uspostavljena misija EUFOR-a imao i ulogu specijalnog predstavnika EU u BiH, ali je taj posao prije već više od 10 godina preuzela Delegacija EU, čiji je šef ujedno i specijalni predstavnik EU za BiH. EU je, posebno na insistiranje Njemačke, prije desetak godina odlučila da uz odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a dio koji se odnosi na specijalnog predstavnika prebaci na Delegaciju EU.
