Dok se EU dogovara da štedi energiju zbog postepenog oslobađanja od ruskog gasa, cijena ovog energenta danas je "skočila u nebo" - više od 2.000 dolara za 1.000 metara kubnih.

Kotacije snabdijevanja gasom iz ključnog holandskog čvorišta za avgust u cjenovnom smislu povećane su za 25 odsto od 14. juna.

Tada je Gasprom prvi put smanjio isporuke zbog neisporučivanja gasne turbine sa remonta, pa su cijene više nego udvostručene, navodi se u osvrtu portala Geopolitika.

Današnji rast cijena gasa dijelom je rezultat ruske najave da će od sutra smanjiti snabdijevanje preko baltičkog gasovoda "Sjeverni tok" za petinu maksimalnog kapaciteta, a razlog je remont jedne od turbina.

Što se tiče Gasproma i "Sjevernog toka", Evropa će, pri sadašnjoj količini isporuka i zaliha, dobiti do 13 milijardi metara kubnih tek krajem oktobra.

Zemlje EU nemaju alternativu ruskom gasu, odnosno nemaju čime nadoknaditi Gaspromove zalihe, što je i uzrok današnje reakcije tržišta.

U stručnoj studiji, stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda navode da bi alternativni izvori /iz drugih zemalja i oni "zeleni"/ mogli zamijeniti samo 70 odsto količina koje dolaze iz Rusije.

Istovremeno, zaustavljanje uvoza gasa iz Rusije dovelo bi do katastrofalnih posljedica za evropsku ekonomiju.

MMF procjenjuje da će u takvom scenariju najviše stradati zemlje Centralne Evrope.

Sada je očigledno da je Briselu najvažnije da stvori sliku kakvog-takvog unutarevropskog jedinstva, a ne da riješi problem koji je u najvećoj mjeri upravo sama EU "zakuvala" svojom nepromišljenom energetskom strategijom, koja nema nikakve veze sa ruskom vojnom intervencijom u Ukrajini.

Cijene gasa u Evropi počele su da obaraju rekorde još od ljeta prošle godine, kada niko nije ni sanjao o ukrajinskom ratu.

Ko će se u Briselu zbog toga "posuti pepelom"? Odgovor je jasan - niko, jer svima su i te kako miliji njihove sinekure, osjećaj moći i enormne plate od racionalne politike ili preuzimanja odgovornosti za promašaje, zaključuje Geopolitika.