Zbog izuzetno nepovoljne situacije na domaćem tržištu neophodno je hitno uvesti specifičnu carinu na uvoz svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa porijeklom iz EU, i to najmanje na 60 dana.

Na ovo upozoravaju farmeri iz BiH, naglasivši da je od 2012. do danas upravo ovog mesa najviše uvezeno na naše tržište.

Svoj zahtjev su 22. oktobra poslali u Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali, kako naglašavaju, još nisu dobili nikakav odgovor.

Problem je nastao zato što sporazum s Turskom o izvozu iz BiH 15.000 tona junećeg mesa nije realizovan, niti se zna kada će izvoz krenuti.

Kada su vidjeli da je đavo odnio šalu, domaći poljoprivrednici, koji su uzgojili desetine hiljada bikova, koje sada nemaju kome da prodaju, pobunili su se i zatražili od nadležnih institucija da što prije uvedu privremenu zabranu uvoza u BiH žive stoke i svježeg junećeg mesa.

Tom prilikom ministar Mirko Šarović je poručio da su sa entitetskim ministrima poljoprivrede dogovorene ključne aktivnosti na rješavanju ovog problema, ali je do danas sve ostalo samo mrtvo slovo na papiru.

Iz Udruženja poljoprivrednika BiH poručuju da je uvođenje pomenutih dadžbina neophodno zbog porasta uvoza, te sniženja uvoznih cijena goveđeg mesa ispod nivoa koji nepovoljno utiče na konkurentnost domaćih proizvođača.

– Tu vreba opasnost od smanjenja i potpunog prekida tova. U BiH ima oko 20.000 junadi koja su tržišni višak. To je apsurd, ako se u obzir uzme činjenica da je samo u ovoj godini uvezeno skoro 30.000 tona junećeg mesa, što je ekvivalent za najmanje 50.000 junadi. To nedvosmisleno potvrđuje da, zbog uvoza mesa, proizvođači nisu mogli prodati junad na domaćem tržištu – kaže predsjednik ovog udruženja Vladimir Usorac.

Prema njegovim riječima, uprkos poskupljenju proizvodnje, otkupna cijena utovljene stoke na domaćem tržištu značajno je snižena, jer domaća mesoprerađivačka industrija i trgovinski lanci odustaju od nabavke iz domaćih izvora.

– Oni svoje potrebe podmiruju uvozom svježeg mesa, od kojeg se 75 odsto odnosi na prednje četvrti goveda. Zbog ponude jeftinog mesa iz uvoza praktično je stala potražnja domaće utovljene stoke. Nadležni treba da istraže razloge uvoza mesa po izuzetno niskim cijenama i to spriječe kako ne bi došlo do totalnog propadanja domaće proizvodnje. U potpunosti podržavamo dogovor ministra Šarovića sa entitetskim ministrima i nadamo se da će vlast raditi za domaće proizvođače, a ne za uvozni lobi – poručuje Usorac.

Iz MSTEO su saopštili za Srpskainfo da rade na rješavanju ovog problema, te da bi prvi potez trebalo da bude povučen krajem ove sedmice. Ministar Šarović je nedavno saopštio da bi do tada trebalo da budu završene sve pripreme i otpočne otkup bikova za izvoz u Tursku.

Domaći farmeri poručuju da vremena za gubljenje nema, jer u BiH već sada ima oko 10.000 utovljenih junadi težine preko 800 kilograma, koju stočari svakodnevno moraju da hrane, a koju zbog toga što su prerasli težinu i starosnu granicu neće moći da izvezu.

Da bi koliko-toliko olakšala položaj domaćih farmera, Vlada RS će iz svojih sredstava izdvojiti dva miliona KM za interventni otkup junećeg mesa u Srpskoj. Iz Ministarstva poljoprivrede RS pozvali su otkupljivače junadi sa sjedištem u RS, a koji su registrovani za obavljanje djelatnosti klanja, prerade i izvoza živih životinja, da se do 31. januara izjasne u pogledu interventnog otkupa junadi minimalne težine 550 kilograma žive vage od domaćih uzgajivača.

Ministar poljoprivrede RS Boris Pašalić ranije je saopštio da u RS ima oko 8.000 junadi koji imaju od 600 do 1.000 kilograma za koje je neophodan interventni otkup.

– U porastu je broj utovljene junadi, što potvrđuje podatak da je 2016. bilo utovljeno 17.500, a ove godine 31.000 junadi – rekao je Pašalić.

Stočari vjerovali u sporazum

U Privrednoj komori RS podsjećaju da su, zbog sporazuma o izvozu mesa u Tursku domaći poljoprivrednici ušli u intenzivniji tov junadi za tursko tržište.

– Međutim, ovaj sporazum nije realizovan tako da još nema izvoza, pa su se naši poljoprivrednici našli u problemu. Naime, sad imaju tovne bikove koje ne mogu izvesti, a koje i dalje treba hraniti, dok su neki dostigli i do 1.000 kilograma – kaže direktor ove komore Pero Ćorić.

Dodaje da je, zbog sporosti u realizaciji pomenutog sporazuma između BiH i Turske, reagovalo Ministarstvo poljoprivrede RS kako bi naša prerađivačka industrija otkupila što više tovne junadi i farmerima smanjila gubitke.

– Međutim, ovo je mjera koja gasi požar, a ne rješava sistemski problem. Naime, ako u što skorije vrijeme ne bude uvedena privremena zabrana uvoza stoke i mesa, odnosno ne krene izvoz u Tursku, naši farmeri će biti prinuđeni da smanjuju proizvodnju. S druge strane, u domaćoj proizvodnji aktuelno je samo zamrznuto meso, a zabrana uvoza bi se odnosila samo na rashlađeno, koje se ne koristi u proizvodnji. Dakle, ova mjera ne bi oštetila prerađivačku industriju, ali bi pomogla farmerima koji imaju utovljenu stoku – naglašava Ćorić.