Epidemija kovida 19 ljude je izložila velikom stepenu stresa, mnogi su uplašeni za svoje i za zdravlje najbližih, pa je bitno pridržavati se zdravih životnih navika, rekao je Srni specijalista interne medicine doktor Milan Gluhović sa Pala.

Gluhović, koji radi kao ljekar u Poliklinici "Srce Sarajava", istakao je da nikada nije bilo bitnije pridržavati se zdravih životnih navika, prestati sa lošim navikama i tražiti nove načine kako ostati u kontaktu sa najbližim krugom ljudi jer je socijalna interakcija jako bitna za psihofizičko zdravlje.

- Veoma je bitno zaštititi se od negativnog uticaja medija koji, što svjesno, što nesvjesno, stvaraju kataklizmičnu atmosferu i dodatno pojačavaju osjećaj straha koji je negativna emocija i može da utiče na normalno funkcionisanje ljudi - navodi Gluhović.

Prema njegovim riječima, za pacijente koji su preboljeli virus korona savjetuje se da izbjegavaju intenzivan fizički napor oko tri mjeseca nakon infekcije, te da se urade osnovni kardiopulmonalni skrining - ultrazvuk srca i spirometriju, te opštu laboratorijsku analizu.

Na taj način će se provjeriti stanje svojih glavnih organskih sistema, koji su mogli pretrpiti neko oštećenje nakon infekcije ovim virusom, rekao je Gluhović, te dodao da je virus pokazao da ima nevjerovatan multisistemski efekat.

- Kod gotovo polovine osoba koje su preboljele virus prouzrokuje neki od simptoma poput hroničnog umora, glavobolje, vrtoglavice, aritmije, gušenja, bola u grudima. Provjera urađena na ovaj način daje nam sigurnost i odvažnost da nastavimo normalno uobičajne aktivnosti i smanjimo rizik po zdravlje - poručio je Gluhović.

Kada je riječ o kardivaskularnim problemima, Gluhović je objasnio da je danas glavni uzrok stil života savremenog čovjeka preveliki unos transmasti - brza hrana, te slatkiša, nedovoljno bavljenje fizičkom aktivnošću, pušenje, kao i ekscesivni stres.

- Ovaj stil života dovodi do razvoja kardiovaskularnih faktora rizika, poput visokog krvnog pritiska, povišenih masnoća u krvi, koji sa dugogodišnjim negativnim djelovanjem dovode na kraju do propadanja srčanog mišića, srčanog ili moždanog udara - istakao je Gluhović.

Treba biti, smatra ovaj ljekar, mnogo više proaktivan, odnosno prestati sa pušenjem, smanjiti unos transmasti, bazirati ishranu na mediteranskoj dijeti koja ima dokazan kardioprotektivni efekat, kontrolisati krvni pritisak, smanjiti unos soli u ishrani ili, ako je potrebno, koristiti terapiju koju će propisati ljekar.

Gluhović je naglasio da svaki ljekar mora razviti odnos povjerenja sa pacijentom, zadobiti njegovo povjerenje kroz pristup, empatiju i stručnost, te da se sa pacijentom mora aktivno diskutovati o planu liječenja, šta se dobija planiranom kontrolom, koji se terapijski efekat želi postići do naredne kontrole i šta je potrebno do kontrole uraditi od laboratorijske i druge dijagnostike.

On je dodao da pacijentu plan treba biti jasan, dostižan, jer je to u njegovom najboljem interesu.

- U takvom scenariju zadovoljni su i ljekar i pacijent. To je najbolja osnova i mjera da terapijski i intervencijski efekti postignu maksimum - poručio je Gluhović.

Gojaznost nije normalno stanje

Specijalista interne medicine Gluhović naveo je da, nažalost, nikad nije bilo više gojazne djece, što može imati nesagledive posljedice na njihov kasniji život.

On je istakao da dolazi do ranije pojave hipertenzije, dijabetese, problema sa plodnošću, motorikom, različite vrste koštano-zglobnih poremećaja, psihičkih problema, te depresije.

Glavni krivac su nedovoljna fizička aktivnost, previše vremena provedenog za računarima, preveliki unos slatkiša, brze hrane, a uzroci mogu biti i kompleksi poput psihičkih problema, problema koji proizilaze iz disfunkcionalnih porodica, nasilja u porodici, vršnjačkog nasilja, kao i rane pojave poremećaja štitne žlijezde, te insulinska rezistencija, naveo je ljekar specijalista.

Zato je, pojasnio je Gluhović, kod svakog djeteta prvo neophodno analizirati šta je mogući uzrok gojaznosti, a potom napraviti plan kako pomoći na najbolji način.