Novi talas poskupljenja nafte na svjetskim berzama, izazvan eskalacijom sukoba na Bliskom istoku, već se prelio na domaće benzinske pumpe i prijeti da pokrene lančani rast cijena robe i usluga u Republici Srpskoj.

Nakon što je nafta na svjetskim berzama u petak dostigla vrijednost od 87 dolara po barelu, domaći stručnjaci upozoravaju da bi nastavak ovog trenda već iduće sedmice mogao podići cijene goriva za dodatnih deset feninga.

U slučaju rasta na 100 dolara, litar goriva mogao bi se ponovo približiti granici od tri marke. Promjene su već vidljive na terenu, a u Banjaluci je u petak dizel prodavan i po 2,85 KM, dok su pojedine pumpe u FBiH podigle cijene i do 50 feninga.

Alternativni izvor

Analitičar i poznavalac kretanja na naftnom tržištu Vladimir Grujić ističe da globalna dešavanja već imaju direktan uticaj na cijene.

- Svakim danom nastavka sukoba na Bliskom istoku situacija sa poskupljenjem goriva biće sve ozbiljnija. Istovremeno imamo dva velika sukoba, u Iranu i Ukrajini, koji utiču na lance snabdijevanja. Ne očekujem prekid isporuka domaćim pumpama, jer će dobavljači naći alternativne izvore, ali je poskupljenje izvjesno - kazao je Grujić.

Prema njegovim riječima, nabavne cijene goriva već su značajno porasle.

- Cijene goriva u nabavci u posljednjih sedam dana porasle su za oko 35 feninga po litru. Ako se ovakva situacija nastavi, trend poskupljenja mogao bi se nastaviti - istakao je Grujić.

Dodaje da za sada nema naznaka da će velike svjetske ekonomije intervenisati kako bi stabilizovale cijene nafte.

- Jedina poznata mjera je da su SAD odobrile trgovinu ruskom naftom tankerima, koja je bila pod embargom zbog rata u Ukrajini. To su već iskoristile neke zemlje, poput Indije - naveo je on.

Kada je riječ o domaćim vlastima, Grujić podsjeća da postoji mehanizam koji bi mogao ublažiti rast cijena.

- Vlasti imaju mogućnost da privremeno suspenduju akcize i putarine koje značajno učestvuju u cijeni goriva. Ipak, sumnjam da će se to desiti zbog nedostatka političke volje, jer taj mehanizam do sada nije korišten - rekao je Grujić.

Prema njegovim riječima, era jeftinog goriva je završena, a to će se odraziti i na druge cijene.

- Kako cijena goriva utiče na gotovo sve robe i usluge, realno je očekivati lančana poskupljenja u mnogim sektorima - naglasio je on.

Ekonomska logika

Direktor Područne privredne komore Banjaluka i ekonomiski analitičar Aleksandar Ljuboja ističe da se poskupljenje goriva sa pumpi veoma brzo prenosi i na privredu.

- Prvo što vidimo jeste rast cijena na pumpama, što će povećati troškove transporta i imati direktan udar na kućne budžete - rekao je Ljuboja.

Prema njegovim riječima, poskupljenje energenata automatski povećava proizvodne troškove.

- Sve industrije koje koriste tečna goriva kao energent imaće povećanje proizvodne cijene. Ako povećaju cijene proizvoda postaju manje konkurentne, a ako ne povećaju, smanjuju marže i rizikuju probleme u poslovanju - pojasnio je Ljuboja.

On ističe da poskupljenje energenata gotovo neizbježno dovodi do rasta cijena robe.

- Kada raste cijena energenata, raste i cijena gotovih proizvoda. To je jednostavna ekonomska logika - rekao je Ljuboja.

Ipak, upozorava da u ovakvim situacijama često ima i špekulacija.

- Uvijek postoji i onaj dio gdje pojedinci pokušavaju da iskoriste talas poskupljenja i podignu cijene neopravdano. To je pitanje za inspekcijske organe - dodao je Ljuboja.

On je naglasio da je teško prognozirati koliko bi cijene mogle rasti.

- Svjedoci smo da su u posljednjih deset godina ovakvi potresi na tržištu dovodili do rasta cijene sirove nafte i do 30 ili 40 odsto. Nakon toga cijene padnu, ali se nikada ne vraćaju na prethodni nivo - istakao je Ljuboja.

Zahtjevi za korekciju

Potpredsjednik Unije poslodavaca RS i predsjednik Udruženja saobraćaja i veza Dejan Mijić upozorava da bi najveći udar mogao osjetiti sektor prevoza.

- Situacija kod prevoznika u putničkom saobraćaju bila je teška i prije ovih poskupljenja. Nedostatak vozača, mali broj putnika i rast troškova već godinama opterećuju ovaj sektor - rekao je Mijić.

Dodaje da gorivo sada čini značajan dio ukupnih troškova, te da njegovo učešće već sad prelazi 40 odsto.

- U takvim uslovima gotovo je izvjesno da će doći do poskupljenja prevoza - naglasio je Mijić.

Prema njegovim riječima, već sada je vidljivo da se broj linija smanjuje, te da mnoge koje su saobraćale ranijih godina više ne postoje.

- Ako se ovaj trend nastavi, mogli bismo doći u situaciju da zavisimo od prevoznika iz FBiH - upozorio je Mijić.

On podsjeća da su predstavnici javnog gradskog prevoza u Banjaluci još u avgustu prošle godine zatražili povećanje cijena karata, ali da nadležni do danas nisu odgovorili na taj zahtjev.

- Prema trenutnim kalkulacijama, potrebno je oko deset odsto poskupljenja da bi se pokrili dosadašnji rastući troškovi. Međutim, ako se u obzir uzme i ova nova situacija, izvjesno je da ćemo morati korigovati ranije podneseni zahtjev dodatnim procentima - kazao je Mijić.

Vlasnik banjalučke kompanije "Krajina klas", u okviru koje posluje lanac pekara "Manja", Saša Trivić smatra da je još rano za ozbiljne kalkulacije.

- Nismo još ništa računali. Nadamo se da ova situacija neće trajati dugo i da je riječ o privremenom poremećaju - rekao je Trivić.

On smatra da je dio trenutnih kretanja na tržištu rezultat špekulacija.

- Za sada ne nedostaje nafte. Ovo je više priča velikih igrača na svjetskom tržištu - dodao je Trivić.

Panika

S druge strane, iz udruženja potrošača upozoravaju da nagli rast cijena izaziva zabrinutost među građanima.

Predsjednica Udruženja potrošača "ToPeer" iz Doboja Snežana Šešlija kaže da su građani šokirani brzinom poskupljenja.

- Cijene goriva u roku od 12 časova porasle su za nekoliko feninga po litru. Nije toliko sporna sama cijena, koliko način na koji je ona povećana, bez najave i objašnjenja - rekla je Šešlija.

Dodaje da je to izazvalo izvjesnu paniku. Ljudi, prema njeninm riječima, strahuju od novih poskupljenja i razmišljaju o stvaranju zaliha, posebno osnovnih životnih namirnica.

Ona je istakla da je važno da institucije blagovremeno informišu građane.

- Najgore je kada nema jasnih informacija, jer tada panika lako raste - poručila je Šešlija.

Hronični stres

Psiholog Maja Savanović Zorić upozorila je da dugotrajna ekonomska neizvjesnost kod ljudi izaziva hroničan stres, razdražljivost i osjećaj bespomoćnosti, jer mozak prirodno teži stabilnosti i predvidivosti.

Poseban pritisak, kako kaže, osjećaju porodice sa djecom koje planiraju njihovu budućnost, što dodatno pojačava napetost u svakodnevnom životu. - Ekonomska stabilnost nije samo finansijsko pitanje, već i pitanje mentalnog zdravlja cijele zajednice - istakla je Savanović Zorić.

Dodala je da dugotrajna neizvjesnost može dovesti i do porasta anksioznosti, porodičnih konflikata i nepovjerenja prema institucijama.