Na grčkom ostrvu Tinos večeras je premijerno prikazan dokumentarni film "Spasavanje prekinutog d‌jetinjstva: Tinos - 30 godina poslije", kojim se iskazuje zahvalnost grčkom narodu i stanovnicima ostrva za nesebičnu podršku i utočište koje su pružili d‌jeci iz Republike Srpske tokom 1994. godine.

Autor filma Mladen Kojić iz Srebrenice rekao je Srni da je premijera bila izuzetna i da je sala bila puna publike.

- Utisci su izvanredni i neopisivi - naglasio je Kojić.

On je objasnio da su premijeri prisustvovali predstavnici opštine i crkve na Tinosu, kao i veliki broj članova porodica kod kojih su d‌jeca boravila prije 30 godina i koji neizmjerno cijene ovaj gest zahvalnosti.

- Uz nas desetoro, bivših mališana koji smo boravili u Grčkoj, iz Srebrenice, Bratunca i Vlasenice, tu je i Slađana Dimić, nekadašnji koordinator putovanja d‌jece iz Republike Srpske u Grčku u ime Crvenog krsta Srbije. Ona nam je i sada pomogla u organizaciji putovanja i neizmjerno smo joj zahvalni - istakao je Kojić.

On je dodao da je premijeri prethodila i konferencija za novinare.

- Ovo je nevjerovatan doživljaj i neopisivo osjećanje. Sama pomisao da smo ovd‌je nakon 30 godina d‌jeluje nestvarno. Suze radosnice su i na našim i na licima naših domaćina. Mi smo njih brzo prepoznali, oni nas nisu mogli, jer smo bili d‌jeca kad smo ovd‌je boravili - ispričao je Kojić.

On je istakao da su ponovo prihvaćeni raširenih ruku i otvorenih srca kao i 1994. godine kada su ovd‌je pet mjeseci bili sklonjeni od ratnih strahota u BiH, gd‌je ih je većina ostala bez očeva.

Dokumentarni film, koji je emotivna priča o prijateljstvu grčkog i srpskog naroda prožeta empatijom, ljubavlju i solidarnošću, snimljen je povodom 30 godina od boravka 90 d‌jece i pet učiteljica iz Vlasenice, Bratunca, Skelana i Srebrenice na Tinosu.

U središtu ove priče od 62 minuta je sudbina d‌jece iz Republike Srpske čije je bezbrižno d‌jetinjstvo naglo prekinuto ratnim sukobima.

D‌jeca su ostala bez svojih domova, članova porodice i slobode u kojoj su dotad živjela i rasla.

Film je ratna priča ispričana kroz sjećanja i lične doživljaje tadašnje d‌jece iz osnovne škole, danas odraslih ljudi.

Oni su, uprkos ratnim strahotama, izbjeglištvu i gubitku najmilijih, imali sreću da u tim izuzetno teškim vremenima osjete svjetliju stranu života - daleko od rata, okruženi ljubavlju, sigurnošću i srećom.

Univerzalna poruka filma jeste iskrena zahvalnost grčkom narodu za sve što je učinio za srpsku d‌jecu, ali i podsjećanje da se tako veliki gest prijateljstva, ljubavi i solidarnosti nikada ne zaboravlja.

Film jasno prenosi poruku da svaki rat uništava živote svih ljudi, a najviše pogađa one najranjivije - d‌jecu, koja uz sve druge gubitke ostaju uskraćena za d‌jetinjstvo.

Kojić je naveo da su u filmu izjave, fotografije i sjećanja više od 30 osoba koje su te ratne 1994. godine boravile na Tinosu, među kojima je i sam bio.

- Naša grupa bila je među prvima i boravila je u Grčkoj pet mjeseci, a tu smo imali nastavu na našem i grčkom jeziku i druge edukativne i zabavne sadržaje, među kojima je bilo i krstarenje kruzerom - rekao Kojić.

On je dodao da je ovo njegov način iskazivanja zahvalnosti pravoslavnom grčkom narodu, koji je pokazao da je prijateljstvo Grka i Srba veliko i trajno, iskreno i srdačno.

- Većina d‌jece koja su tada boravila na Tinosu jesu d‌jeca bez jednog ili oba roditelja, d‌jeca ratnih invalida, izbjegli kojima je bezbrižnost d‌jetinjstva i odrastanja prekinuta ratom, stradanjem najbližih, raseljavanjem i svim traumama koje nastaju u takvom okruženju - rekao je Kojić.

Prema njegovim riječima, oni koji su učestvovali u stvaranju filma potvrdili su da je zahvaljujući ljubavi, brizi i iskrenosti Grka, njihovo d‌jetinjstvo barem malo popravljeno i spaseno.

Kojić je naveo da je na ideju za film došao prije više godina, a da je prošle godine počeo pripreme i snimanje, te da je premijera zakazana baš na mjestu koje je d‌jeci ostalo nezaboravno i koje je "popravilo" d‌jetinjstvo, na ostrvu Tinos.

- Već nekoliko godina imam želju da se vratim na to ostrvo, sretnem drage prijatelje koji su i nakon našeg boravka u Grčkoj srdačno i sa mnogo ljubavi podržavali mene i moju porodicu, kao i mnogu drugu d‌jecu, čineći naš život ljepšim jer smo znali da imamo prijatelje koji su uz nas - rekao je Kojić.

On je dodao da je tako odlučio da okupi ljude koji su te godine bili na tom putovanju, snimi film i ode ponovo na Tinos.

Sa Kojićem na premijeru u Grčku otputovala je grupa njegovih vršnjaka da zahvale domaćinima za gostoprimstvo i pomoć kada im je bila najpotrebnija, u teškim ratnim godinama kada su ostajali bez najdražih i bez hranilaca.

Kojić je rekao da ne bi bilo lako sve to uraditi da izradu filma nisu pomogli, između ostalih, Predstavništvo Republike Srpske u Grčkoj, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Organizacija porodica poginulih, zarobljenih i nestalih civila Srebrenice, Republička organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, opštine Bratunac i Vlasenica.

Troškove organizacije puta u Grčku podržala je predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić, a podrška je najavljena i iz kabineta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Snimanje filma pomogla su i pojedina preduzeća.

Osim prikazivanja filma na Tinosu u Grčkoj, naredne projekcije planirane su u Bratuncu, Vlasenici, a nakon toga i širom regiona.

Stotine srpske d‌jece boravilo je u Grčkoj tokom ratnih godina, a pomoć iz te pravoslavne zemlje stizala je u Republiku Srpsku i niz godina nakon rata, najviše posredstvom pravoslavne crkve.

Ovo je jedinstven način zahvalnosti grčkom narodu nakon 30 godina za humanost, solidarnost i dobročinstvo prema srpskom narodu i dokaz da se to pamti i nikad ne zaboravlja.