Ljudi koji se pretjerano boje da će dobiti ozbiljnu bolest umiru ranije od ljudi koji nisu toliko zabrinuti za svoje zdravlje, pokazalo je novo istraživanje.
Mnogi od nas brinu o svom zdravlju, ali za one koji to dovode do ekstrema, pate od onoga što se zove hipohondrija ili anksiozni poremećaj – a to može dovesti do povećanog rizika od smrti. Poremećaj anksioznosti zbog bolesti je rijetko stanje koje ljudima onemogućava da se otresu svojih strahova uprkos normalnim fizičkim pregledima i laboratorijskim testovima. Neki zbog toga mogu više puta da mijenjaju doktore, dok drugi mogu da izbjegavaju medicinsku njegu.
Ljudi sa ovim stanjem imaju povećan rizik od smrti od prirodnih i neprirodnih uzroka, pokazala je švedska studija, sa četvorostruko povećanim rizikom od samoubistva.
Uticaj hroničnog stresa na tijelo takođe bi mogao da objasni neke od rezultata, napisali su autori. Studija, objavljena u časopisu “JAMA Psihijatrija” posmatrala je 4.100 ljudi tokom 24 godine, od 1997. do 2020, koji su bili klasifikovani kao hipohondri.
Vođa istraživanja Dejvid Mataik-Kols sa Instituta Karolinska u Švedskoj rekao je da su prethodna istraživanja sugerisala da bi rizik od samoubistva mogao biti manji za oboljele, ali „naš predosjećaj, zasnovan na kliničkom iskustvu, bio je da bi to bilo netačno“.
Studija je uporedila 4.100 oboljelih od hipohondrije sa 1.000 ljudi slične starosti, pola i mjesta prebivališta i uporedila stope smrtnosti.
Ljudi sa hipohondrijom žive pet godina kraće
Rezultati su pokazali da su stope bile veće kod osoba sa hipohondrijom, 8,5 naspram 5,5 na 1.000 osoba. Ljudi sa ovim stanjem umrli su mlađi od ostalih, prosječno sa oko 70 godina, u odnosu na životni vijek od 75 godina za ljude bez hipohondrije. Jedini izuzetak je bio kancer, jer se rizik od smrti pokazao skoro isti.
- Mnogi od nas su blagi hipohondri. Ali postoje i ljudi na drugom kraju spektra koji žive u stalnom stanju brige i patnje i razmišljanja o ozbiljnoj bolesti – objašnjava dr Džonatan E. Alpert iz medicinskog centra Montefiore u Njujorku.
Važno da se ozbiljno shvati ovaj problem
Dr Alper napominje da je važno ozbiljno shvatiti ljude koji pate od ovog poremećaja i ponuditi tretmane, koji mogu uključivati kognitivnu bihejvioralnu terapiju, tehnike opuštanja, edukaciju i ponekad antidepresive.
Međutim, kako je istakao dr Alper, mora se voditi računa kada se pacijenti koji su uvjereni da imaju fizičku bolest upućuju stručnjacima za mentalno zdravlje, prenosi „RTCG“.
