Svetom liturgijom, slavskim obredom i bogatim kulturno-umjetničkim programom Hram Svetog proroka Ilije u Miljevini proslavio je svog nebeskog zaštitnika i osam i po decenija od osvećenja ove svetinje.
Praznično slavlje u Miljevini okupilo je brojne vjernike. Kum krsne slave Hrama bio je Branko Rebić iz Beograda, porijeklom iz obližnjeg sela Daničići sa svojim zetom Milunom Milutinovićem.
Sabrali su se ljudi iz svih krajeva porijeklom sa ovog područja, kaže paroh miljevinski Ljupko Medović.
- Vole za Ilindan da dođu, da se okupe i pomole ovdje u hramu, kasnije tokom dana i da se zajedno proveselimo na narodnom veselju. Ovo je 85. godina od osvećenja našeg hrama, polako se pripremamo i za stogodišnjicu. Daće Bog da je zajedno proslavimo - rekao je Medović.
U godini proslave velikog jubileja uskoro bi trebalo da bude riješen i višedecenijski problem vodosnabdijevanja Hrama Svetog proroka Ilije sa Crkvenim domom.
- Ovaj hram nikada nije imao redovno vodosnabdijevanje, već smo morali vodu da dovozimo u cisternama i tako punimo bazen. U ovoj godini smo uradili i fasadu na ogradi oko hrama, kao i neke rekonstrukcije u unutrašnjosti hrama, stepenište i dovršili freskopisanje - podsjetio je paroh Medović.
U slavu Svetog proroka Ilije organizovan je i crkveno-narodni sabor, decenijama unazad jedan od najmasovnijih u Gornjem Podrinju.
Proslava hramovne krsne slave počela večernjim bogosluženjem u navečerje praznika starozavjetnog proroka Svetog Ilije, nepokolebljivog propovjednika etičkih vrijednosti vjere, odanosti i ljubavi.
Slavlje su uveličali ovdašnji folkloraši i guslari predstavivši raznovrstan repertoar narodnih pjesama i igara u porti hrama.
Hram Svetog proroka Ilije na uzvišenju iznad Miljevine, na Ilindan 1939. godine, osveštao je mitropolit dabrobosanski Petar Zimonjić, koji je samo dvije godine kasnije mučenički postradao od ustaša u Drugom svjetskom ratu.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, miljevinska crkva dijelila je stradanje srpskog naroda, a Italijani su je jedno vrijeme koristili kao konjušnicu.
U maju 1945. godine, nakon zvaničnog završetka rata, Hram je bio svjedok stradanja više hiljada mladih vojnika Jugoslovenske vojske u otadžbini iz Srbije, koje su pripadnici nove komunističke vlasti bez suđenja pobili u blizini crkve i bacili u jamu Ponor.
U Hramu Svetog Ilije u Miljevini nalaze se mošti sveštenomučenika Budimira Sokolovića, vjerskog referenta Vrhovnog štaba JVuO i ispovjednika Draže Mihailovića, iz čuvene fočanske svešteničke porodice, koja vodi porijeklo od patrijarha Makarija i velikog vezira Mehmed paše Sokolovića.
Zajedno sa hiljadama kraljevih vojnika tragično je okončao ovozemaljski život u jednoj od jama kod Miljevine.
Novinar: Dejan Mandić