Vrijednost potrošačke korpe u Republici Srpskoj u posljednjih godinu dana povećala se za čak 20 odsto, odnosno 362 marke, dostižući vrijednost od 2.316 maraka.

Iako godinama unazad vrijednost ove korpe raste, u posljednjih 12 mjeseci zabilježen je najveći, što je rezultat prije svega ogromnog rasta cijena hrane, koja je u prosjeku poskupjela za oko 35 procenata.

Prema podacima Saveza sindikata Srpske, za prehranu, koja sa 44 odsto učestvuje u vrijednosti potrošačke korpe, u septembru ove godine trebalo je izdvojiti 1.022 marke, za 20 više nego u istom periodu prošle godine (758 KM) i 50 odsto nego, recimo, 2018. godine, kada je bila 692 marke.

Da stanje u Srpskoj nije nimalo sjajno kada je riječ o ovom pitanju potvrđuju i statistički podaci Republičkog zavoda za statistiku. Prema njihovim analizama cijene proizvoda u posmatranom periodu su u prosjeku više za 15,5 odsto. Najveći godišnji rast, prema njihovim podacima, zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pića - 26,2 odsto i to zbog, kako su naveli, viših cijena u grupama “ulja i masnoće” od 39,4 odsto i “mlijeko i mliječni proizvodi” - 38,8 odsto. Iako se ovi podaci nešto razlikuju od onih Saveza sindikata, evidentno je enorman i zabrinjavajući rast vrijednosti potrošačke korpe, koji prosječna plata ne uspijeva da “prati”.

Prosječna lična primanja u posljednjih 12 mjeseci zabilježila su rast od 16 odsto, odnosno oko 30 u posljednjih pet godina i ona danas iznose oko 1.189 KM, negdje oko polovine vrijednosti ove korpe, koja bi trebalo da zadovolji osnovne potrebe jedne prosječne četvoročlane porodice. Ono što dodatno zabrinjava u čitavoj ovoj priči jeste činjenica da ovaj prosjek plata “popravljaju” zaposleni u javnoj upravi, elektrosektoru, finansijama i informatičari. U prevodu, plate u realnom sektoru su daleko manje od prosječnih, što znači da većina građana sa primanjima od 800 ili 900 maraka može da priušti tek oko trećine sindikalne potrošačke korpe.

Potrošačka korpa:

2022. - 2.316

2021. - 1.954

2020. - 1.926

2019. - 1.899

2018. - 1.876

Neizvjesnosti koje i dalje vladaju na svjetskim tržištima, posebno kada su u pitanju energenti, pokidani lanci snabdijevanja, negativna inflatorna očekivanja, ali i najavljeno poskupljenje struje u Srpskoj za privredu od 1. januara 2023. godine, sigurno će se ponovo lančano odraziti na novi rast vrijednost ove korpe, ali i same hrane, koja, kako stvari stoje, sve više postaje luksuz za dio stanovništva.

Upozorava na to i predsjednik Udruženja građana “Pokret potrošača RS” Ostoja Kremenović, navodeći kako je neophodno što prije napraviti jedan socijalni program kojim bi se život običnim ljudima učinio što podnošljivijim u ovim neizvjesnim vremenima.

- Postoje već normativni okviri ko bi šta trebalo da radi u ovakvim situacijama. Imamo Zakon o formiranju cijena koji daje ovlašćenja nadležnim organima da donose odgovarajuće mjere, koje su za sada izostale. S obzirom na to da se ovoj krizi ne nazire kraj neophodno je napraviti ozbiljan zaokret te pripremiti jedan socijalni program koji će pomoći onima kojima je najviše ugrožen životni standard. To je jedino rješenje - istakao je Kremenović za “Glas Srpske” i upozorio da će inflacija biti nešto što će dugo mučiti, kako zemlje EU tako i BiH.

Prema riječima dekana Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Milenka Krajišnika posljednji rast cijena nekih od osnovnih životnih namirnica rezultat je inflatornih očekivanja.

- Godišnja inflacija je prešla 15 odsto, a hrane negdje oko 25 i više. U takvim okolnostima trgovci sve više špekulišu. Povećavaju svoje marže više od uobičajenih da bi se obezbijedili prilikom budućih nabavki robe. Drugi problem je što se dosta robe uvozi i trgovci vrlo često njenu vrijednost određuju na osnovu potražnje. Ovo su slučajevi kada inflacija hrani samu sebe - kaže Krajišnik.

Prosječna plata:

2022. - 1.189

2021. - 1025

2020. - 965

2019. - 909

2018. - 881

Smatra i da je jedino većom kontrolom marži moguće smanjiti cijene pojedinih namirnica, uz opasku kako smatra da bi listu kontrolisanih proizvoda trebalo proširiti, da ne bude samo brašno ili mlijeko.

- Inflacija je uvezena i na njeno kretanje, nažalost, ne možemo mnogo uticati. Vlada pokušava s povećanjem plata to amortizovati, ali je nemoguće pratiti inflatorne trendove - pojasnio je Krajišnik.

Mišić: Potrebna hitna reakcija

Da je stanje alarmantno te da je neophodna hitna reakcija nadležnih smatra i predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić, navodeći da godinama unazad upozorava na negativne trendove, koji su pogoršani posljednjom globalnom krizom.

- Pogledajte samo mlijeko koje je nekada koštalo jednu marku, danas je 2,5. Ljudi moraju da jedu te stoga i ova inflacija postaje sve veći problem, na koji nadležni treba da adekvatno odgovore - istakla je ona, dodajući da će Savez sindikata uskoro imati sveobuhvatnu analizu stanja u Srpskoj kroz prizmu kretanja vrijednosti potrošačke korpe u Republici Srpskoj.

Autor: Veljko Zeljković