Hrvatska je i ove godine u Kninu slavila takozvani dan pobjede, dok Srbi daju pomene sunarodnicima ubijenim prije 30 godine u zločinačkoj akciji hrvatske vojske i policije "Oluja" u kojoj je iz svojih domova protjerano više od 220.000 srpskih civila.
Nakon završenog programa u Kninu, penzionisani pukovnik Marko Skejo, nekadašnji komandant jedinice "Rafael vitez Boban" postrojio je svoje bivše saborce koji su na ustaški pozdrav "Za dom" tri puta odgovorili "spremni".
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas nije održao govor, a iz Kabineta predsjednika poručeno je da Milanović smatra da je najispravnije da o toj, kako je nazvao, velikoj pobjedi Hrvatske vojske govori jedan od njenih komandanata, umirovljeni general pukovnik Marijan Mareković.
Premijer Andrej Plenković danas je tokom centralne svečanosti istakao da se svake godine okupljaju u Kninu "ne samo da bi se prisjetili nego i potvrdili šta "Oluja" znači, na što obavezuje i čemu uči".
Bivši hrvatski general Ante Gotovina nije dOšao u Knin na centralnu proslavu, piše "Dalmacija danas".
Ministar odbrane Ivan Anušić izjavio je, nakon obilježavanja u Kninu, da je "ovo praznik za svakog Hrvata", a penzionisani general Damir Krstičević rekao je da osjeća veliki ponos prema svim svojim prijateljima i saborcima.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini /DSHV/ saopštio je da ne bi trebalo oživljavati stare podjele i buditi nove nesporazume već podsticati procese pomirenja Hrvata i Srba.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je da nema nikakve političke pozadine niti je išta sporno u tome što predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nije učestvovao na centralnoj proslavi odnosno održao prigodni govor.
U sklopu letačkog programa nad Kninom je nastupila akrobatska grupa "Krila `Oluje`", a simbolično su proletjeli i borbeni avioni "rafali". Potom su Hrvatska vojska i policija uzvanicima demonstrirali svoje sposobnosti.
Zločinačka vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od čega 1.236 ili 65 odsto civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.