Hrvatska mora platiti 7.500 evra i još 650 evra za troškove postupka bivšem srednjoškolcu koji je bio u grupi koja je zakasnila na čas pa je profesor matematike R. V. vikao uz izraze: "Moron, idiot, budala, seljačina, glupi žandar".

Kako prenosi Večernji list zahvaljujući upornom ocu policajcu, učitelji više neće smjeti ni u “pedagoške svrhe” vrijeđati učenike, već će se morati s dužnim poštovanjem odnositi prema njihovom dignitetu i moralnom integritetu vodeći računa osobito o senzibilnijima.

- Moramo promijeniti pristup učiteljskom bulingu nad učenicima i u škole uvesti mehanizme zaštite učenika od učitelja - presudio je Evropski sud za ljudska prava.

Naime, učenik je bio u grupi koja je zakasnila na čas pa je profesor matematike R. V. vikao uz izraze: “Moron, idiot, budala, seljačina, glupi žandar”.

Nakon prijave u razredu je rekao: - Kad kažeš budali da je budala, to nije za njega uvreda. Direktor me zvao jer da sam uvrijedio neke učenike. Ne znate vi što su uvrede, ali vidjećete šta su uvrede - prenosi pomenuti portal.

Kad je osam dana kasnije učenik okrenuo pogrešnu stranicu u knjizi, R. V. mu je rekao: “Budalo, ne tu stranicu. Nisam te htio uvrijediti, jer znam da ćeš zvati tatu.”

Učenik je prošao psihološki tretman, dijagnostifikovan mu je posttraumatski stresni poremećaj.

Psiholog je zaključio da pati od akutnog anksioznog poremećaja i preporučio je povećanu podršku u školi.

Bila je riječ o dobrom učeniku iz funkcionalne porodice. To je rezultiralo lošim rezultatom na završnom ispitu iz matematike tako da učenik nije uspio upisati željene studije, navedeno je u zahtjevu ESLJP-u.

Otac se obratio školi, ali i pravobraniteljici za djecu, inspektoratu, policiji i Državnom odvjetništvu. Profesor je školskom psihologu priznao sve osim da ga je nazvao “glupim policajcem”, čudio se što je to samo njega pogodilo te obećao da to neće ponoviti.

Učeniku su potom časovi matematike bili nelagodni te je psihologu rekao da želi promijeniti školu ili razred ili da profesor više ne predaje njegovom razredu.

Otac je obavijestio i Ministarstvo obrazovanja, koje je slučaj proslijedilo Agenciji za vaspitanje i obrazovanje. Agencija je razgovarala sa svima i provela anonimnu anketu. Ispalo je da su učenici zadovoljni s R. V. Glavni je prigovor bio da nedovoljno radi s manje uspješnima, a dvoje ih je reklo da bi promijenili učitelja.

Agencija je preporučila da škola i otac razgovorom riješe problem.

Direktor je nakon sastanka s ocem obavijestio Agenciju i pravobranitelja za djecu da je sukob riješen. Ali, povodom krivične prijave, neki su učenici rekli da profesor zna koristiti neprimjerene i uvredljive izraze, osobito prema lošijima iz matematike.

Jedan je učenik rekao da su se bojali iskreno ispuniti anketu jer je profesor “poludio” kad su to učinili u ranijoj anketi.

Državno tužilaštvo zaključilo je da učitelj ima nekonvencionalni pristup, a uvrede nisu imale takav intenzitet da bi se mogle tretirati kao psihološko uznemiravanje.

Temeljna uloga obrazovnih vlasti je zaštita zdravlja i dobrobiti učenika, osobito ranjivih u adolescenciji. Čak ako je prvobitnim uvredama cilj bilo disciplinovanje, dvije naknadne predstavljaju verbalno zlostavljanje radi ponižavanja, podcjenjivanja i ismijavanja. A učitelj ima važan utjecaj na dostojanstvo, dobrobit i psihološki razvoj učenika. Iako to nije preraslo u sistematsko uznemiravanje, od učitelja se očekuje da razumije kako takve provokacije mogu duboko uticati na učenike, posebno na one koji su osjetljivi. I, kako god to bilo blago, nije prihvatljivo u obrazovnom okruženju. Za ESLJP učestalost, ozbiljnost  povrede i namjera nanošenja štete nisu preduslovi za definiranje nasilja i zlostavljanja u obrazovnom okruženju.

ESLJP je utvrdio i da vlast mora uspostaviti odgovarajuće mjere kako bi “nedvosmisleno zabranile svako takvo ponašanje prema djeci u svakom trenutku i u svim okolnostima, a time i obezbijedili nultu toleranciju na svako nasilje ili zlostavljanje u obrazovnim institucijama”.