Porodice stradalih i nestalih Srba iz Hrvatske najviše pogađa nepravda i činjenica da nemaju pravo na istinu, dok hrvatska strana neće da sarađuje u potrazi za nestalim Srbima iz Hrvatske, niti se procesuiraju počinioci, rečeno je na konferenciji za medije Udruženja nestalih i poginulih lica "Suza" i Komisije za nestala lica Srbije.

Na konferenciji povodom obilježavanja 31 godine od stradanja i progona Srba u akciji "Oluja", pod nazivom "Vratite nam naše najmilije - predugo čekamo", istaknuto je da je Srbija posvećena očuvanju sjećanja i traženju istine, te podršci izbjeglim.

Ukazano je da nema optuženih za zločine na srpskim narodom, te da nema opravdanja za neprocesuiranje ratnih zločinaca, kao i da je to jasan primjer diskriminacije žrtava, dok je sve teža borba da se dođe do istine i slučajevi nestanka riješe.

Predsjednica Udruženja nestalih i poginulih lica "Suza" Dragana Đukić istakla je da su u akciji "Oluja", koju su sprovele hrvatske snage, zajedno sa jedinicama takozvane Armije BiH, Srbi sitematski i planski ubijani i protjerani sa tih prostora, koji su opustošeni, kuće opljačkane i zapaljene, a crkve i kulturno istorijski spomenici devastirani.

Napominje da je poginulo 1.900 lica, a protjerano više od 200.000, dok porodice udružene u bolu, nisu imale priliku da ih ožale i za njih "Oluja" još nije završena.

- U Hrvatskoj se dani srpskog stradanja slave, to je jedina zemlja koja ima poznata registrovana masovna grobna mjesta stradalih iz `Oluje`. Na perfidan način hoće da prikriju srpska stradanja, jer poginule Srbe vode kao hrvatske državljane - rekla je Đukićeva.

Predsjednik Komisije za nestala lica Veljko Odalović istakao je da je ovo dan sjećanja na prognane i stradale, te da će Srbija govoriti o tome sve dok se ne rasvijetli sudbina nestalih, te optužio hrvatsku stranu da neće da sarađuje u potrazi za nestalim Srbima iz Hrvatske, što isto radi i Priština, dok se sa BiH održava korektan odnos.

Problem je, kaže on, to se ne procesuira niko i nigdje za zločine nad Srbima, kao da su tada bili legitimna meta, te pozvao kolege u regionu da se vrate svojim zadacima

Odalović navodi da se ne smije zaboraviti činjenica da je više od 1.900 lica stradalo, a više od 200.000 protjerano i to sa prostora gdje su bile UN i međunarodna misija.

- Očigledno da je postojao scenario da se ovo desi i to je velika mrlja na međunarodne misije - rekao je Odalović, dodajući da gdje god su bili oni sa mandatima međunarodne misije Srba tamo više nema.

On kaže da ne zna zašto u Hrvatskoj slave na taj dan, ako je više od 70 odsto stradalo civila starijih od 60 godina, a među stradalim je više od 500 žena, te zapitao kako mogu time da se ponose.

U Hrvatskoj se, napominje Odalović, vodi kampanja u međunarodnoj sceni da Srbija ne sarađuje, da ne daje informacije gdje su grobnice, iako su se zločini desili na teritoriji Hrvatske, tamo su grobnice, arhive, tijela, a Srbija uporno traži, ali ne dobija odgovore.

- Očigledno da Hrvatska ne želi na tome da sarađuje, a Srbija stalno nailazi na ćutanje sa hrvatske strane. Srbija insistira i dalje na proveru svih lokacija, za koje ima podatke - naveo je Odalović.

On je rekao da je više od polovine nestalih koje potražuje Hrvatska čine Srbi, a to se iz usta nijednog hrvatskog zvaničnika neće čuti, kao i da se na stotine tijela nalaze u mrtvačnicama širom Hrvatske, za koja se ne zna kome pripadaju, a pretpostavlja da su to Srbi.

Predsjednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije Mirjana Miodrag Božin rekla je da ni nakon tri decenije brojna pitanja porodica nestalih nisu riješena, te se založila za pravedna zakonska rješenja, koja se tiču socijalnog i pravnog statusa za te porodice i udruženja nestalih.

Na konferenciji su govorili i direktor Memorijalnog centra Republike Srpske Denis Bojić kao gost, Helena Krstić, unuka nestalog Pere Boromise u "Oluji", kao i predstavnik Komesarijata za izbjeglice i migracije Dušica Popović, te predsjednik beogradske opštine Stari grad Radoslav Marjanović.

Skupu su prisustvovali i drugi predstavnici državnih organa, srodna udruženja, organizacije civilnog društva, porodice nestalih lica i drugi pojedinci.