Djeca bez roditeljskog staranja sa 18 godina, kada prestane briga države za njih, dožive šok, teško se socijalizuju i imaju problema da se uklope u sistem i radnu sredinu. Zbog toga bi, ističu u Udruženju “Misli dobro” iz Banjaluke trebalo produžiti brigu države o njima dok ne napune 21 godinu života.

Ovo udruženje je podnijelo i zvaničnu inicijativu za izmjenu Zakona o socijalnoj zaštiti u RS, kako bi se omogućila ova produžena briga za djecu bez roditeljskog staranja.

Uputili su je Vladi RS, Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, Narodnoj skupštini RS, te na adrese klubova poslanika osam stranaka u NS RS.

– Suština incijative je da se produži briga države za tu djecu sa sadašnjnih 18 na 21 godinu, jer je praksa pokazala da aktuelno zakonsko rješenje nije dobro, te da djeca i pored velikih troškova, a po prestanku “starateljstva” od strane sistema, nerijetko ponovo postaju socijalni sučajevi.

Inicijativa ne znači da djeca bez roditeljskog stranja  treba da trajno ostanu u domu ili hraniteljskoj porodici, već da po zaposlenju, završetku školovanja i sa napunjenih 18 godina, započnu samostalan život, ali da o njima država vodi računa do najmanje 21. godine kako bi im se omogućio i olakšao period adaptacije na novonastale životne okolnosti – navode iz ovog Udruženja.

Ta inicijativa je, kažu, rezultat višemjesečnih razgovora sa profesionalcima koji direktno rade sa djecom bez roditeljskog staranja.

– Osmišljavanje i razvoj adekvatnog modela i sistema društvene brige o djeci, posebno onoj koja djetinstvo provedu u domu, predstavlja izazov za svaku društvenu zajednicu, stručnjake i profesionalce koji se bave ovim pitanjima. Njihovo osamostaljivanje nakon što završe boravak u domu predstavlja poseban izazov za sve institucije uključene u sistem socijalne zaštite.

Trenutna situacija je takva da, nakon završetka boravka u domu, nadležni Centri za socijalni rad preuzimaju brigu o toj “djeci”, tačnije tada već punoljetnim građanima. Centri nisu kapacitirani niti osposobljeni za brigu o ovim specifičnim kategorijama i mahom ih tretiraju kao ostalu djecu, što je pogrešno s obzirom da su oni ipak odrastali u drugačijim okolnostima. Upravo iz tog razloga, ideja je da se napravi najbolji mogući model koji će omogućiti da i nakon što djeca napune 18 godina, ili završe školovanje, ne budu naglo prepuštena sama sebi – navodi se, između ostalog, u samom tekstu inicijative za izmjenu zakona.

Iz Udruženja navode i da je na Okruglom stolu koji su organizovali u Vladi RS, a na kojem su učestvovali predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, centara za socijalni rad, vaspitači, predstavnici Doma Rada Vranješević i ostali uključeni u rad sa djecom bez roditeljskog staranja, zajednički konstatovano da je neophodno da se briga države za ovu djecu nastavi poslije navršene 18. godine.

– Svake godine, Dom Rada Vranješević napusti prosječno desetoro djece, što nije veliki broj, i ne iziskuje velika sredstva. Sigurni smo da uz dobru organizaciju i koordinaciju, Republika Srpska ima znanja i mogućnosti da ih usmjeri na pravi put i pruži im svu moguću podršku, kako bi se osamostalili i postali njeni uzorni i dostojanstveni građani – zaključuju iz Udruženja “Misli dobro”.