Uprkos pandemiji korona krize i posljedicama koje je ostavila na ekonomiju, institucije BiH nemaju namjeru ni ove godine da stežu kaiš, pa su u planiranom budžetu za ovu godinu ukalkulisali povećanje rashoda za nevjerovatnih 67,4 miliona maraka.

Kako se može vidjeti iz Prijedloga budžeta institucija BiH za 2021. godinu veći rashodi u budžetu iskazani su u skoro svim ministarstvima, izuzev Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje je ove godine planiralo budžet za 400.000 KM manji u odnosu na prošlu godinu.

Najviše rashoda ove godine će imati Ministarstvo odbrane BiH, čiji budžet je veći za čak 17,3 miliona KM u odnosu na prošlu godinu, dok je budžet UIO BiH veći za 10,7 miliona, a Parlamenta BiH za 2,4 miliona maraka.

Štedjeti ne planira ni Predsjedništvo BiH, čiji budžet bi trebao biti veći za 1,6 miliona KM, dok je budžet Suda BiH veći za 2,3 miliona KM, Tužilaštva BiH za 1,9 miliona KM, VSTS za milion KM.

Povećanje od milion maraka planirao je i Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH, dok je Ministarstvo spoljnih poslova BiH na čijem čelu se nalazi kontroverzna Bisera Turković, planiralo budžet veći za 2,67 miliona KM.

I Regulatorna agencija za komunikacije je uvećala budžet za 2,6 milion KM, Ministarstvo finansija i trezora za 1,8 miliona KM, Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera za 3,1 milion KM, Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka za 3,6 miliona KM.

Ostali budžetski korisnici su u planiranim budžetima iskazali veće rashode u rasponu od nekoliko desetina pa do nekoliko stotina hiljada KM.

Zanimljivo je da je najviše institucija povećanje budžeta tražilo zbog novih zapošljavanja, povećanja troškova za plate i naknade, putne troškove i slično. Tako bi do kraja ove godine u institucijama BiH trebalo biti zaposleno oko 700 novih službenika.

Naime, planirani broj zaposlenih na dan 31. decembar 2020. godine iznosio je 22.842, dok planirani broj zaposlenih na dan 31. decembar 2021. godine iznosi 23.529 osoba.

Najviše zapošljavanja u ovoj godini planira Ministarstvo odbrane BiH, ukupno 312 novih službenika.

Kako se navodi u prijedlogu budžeta, planirani broj zaposlenih u Ministarstvu odbrane BiH na kraju prošle godine bio je 9.699, a na kraju ove godine bi trebao da iznosi 10.011. Nova zapošljavanja su planirana i u Graničnoj policiji, Parlamentu BiH, UIO BiH i još nekim institucijama.

Predsjednik DNS i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Nenad Nešić, smatra da je prijedlog budžeta institucija BiH za 2021. godinu potpuno neprimjeren ekonomskoj situaciju u kojoj se BiH nalazi.

On podsjeća da je u prethodnim godinama ostalo neutrošeno 98 miliona KM, te da stoga ne vidi razlog zašto su u ovoj godini u budžetu planirani toliki rashodi.

– Posebno je sramotno novo zapošljavanje 700 osoba do kraja ove godine sa mogućnošću, kako piše u budžetu, da Savjet ministara BiH odobri još radnih mjesta. Postavljam pitanje šta će maloj zemlji sa oko 3,5 miliona stanovnika administracija od 23.500 osoba – pita Nešić.

On ističe da je smiješno da Granična policija u jeku najveće migrantske krize nije zapošljavala dodatne policajce, a da ove godine, kada je broj migranata opao, planira zaposliti više od 100 osoba. Neshvatljiva su, kaže Nešić, i dodatna zapošljavanja u Parlamentu BiH, ako se uzme u obzir činjenica da je tamo već zaposleno preko 170 administrativnih radnika.

– Na svakog poslanika već imamo 3,5  zaposlena, što je mnogo. U parlamentima Slovenije i Makedonije jedan sekretar vodi po tri ili četiri odbora, a kod nas svaka komisija ima po tri ili četiri zaposlena – ističe Nešić.

On pita i čemu nova zapošljavanja u Ministarstvu odbrane, umjesto da se poboljša standard postojećih zaposlenih.

– Očito je da vladajuća elita u izbornoj godini nastoji zaposliti što više partijskih aktivista. Uostalom, koliko je meni poznato, Republika Srpska je zagovornik smanjenja broja pripadnika oružanih snaga pa ne znam kako su predstavnici iz Srpske mogli da predlože ovakav budžet – navodi Nešić.

Ističe da „srpska reprezentacija“ očito vodi dvije politike. Jedna politika, kako kaže Nešić, koja ide prema građanima Srpske, a druga koja se provodi na nivou BiH iza očiju javnosti.

Nešić kaže da mu ne pada na pamet da glasa za ovakav prijedlog budžeta u Parlamentu BiH, jer ga smatra rasipničkim i bahatim. Dodaje da ne vidi potrebu za povećanjem budžeta, te da posebno „bode“ oči činjenica da su sredstva za borbu s pandemijom dijeljena bez ikakvih kriterijuma.

Predsjednik fondacije „Centar za zastupanje građanskih interesa“, Zoran Ivančić, koja prati trošenje budžetskog novca u BiH, kaže za Srpskainfo da su u svojim ranijim istraživanjima već konstatovali da se institucije ponašaju kao da pandemije uopšte nema.

– Država se ponaša kao da nam cvjetaju ruže. Nema ušteda, nema unutrašnjih rezervi, a nabavke se rade kao da pandemije nikada nije ni bilo – navodi Ivančić.

Dodaje da ne zna tačno na koja radna mjesta će biti raspoređene nove osobe koje su planirane da se zaposle u ovoj godini i da bi bilo dobro da institucije to objasne.

– S obzirom na to da u ova teška vremena građani i preduzetnici finansiraju zapošljavanje novih ljudi, onda je obaveza institucija da objasne za svako radno mjesto zašto je ono neophodno u ovoj godini u kojoj i mnogo razvijenije zemlje stežu kaiš – ističe Ivančić.

Kaže da bi bilo dobro da institucije preraspodijele već postojeća sredstva u svojim budžetima, a ne da traže dodatna kako bi finansirali plate i naknade za nova zapošljavanja.

Inače, prijedlog budžeta je prošao Savjet ministara i Predsjedništvo BiH.

I poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podržali su danas, u prvom čitanju, Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2021. godinu.

Za ovaj Prijedlog zakona glasao je 21 poslanik, protiv je bilo 10, a uzdržana su bila dva poslanika.