Aleksandar Mastilović stručni savjetnik Generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH za čitaoce Katere objasnio je šta su 5G mreže, da li su opasne za zdravlje ljudi i kada će doći do razvoja ovih tehnologija u Republici Srpskoj i BiH.

Katera: Možete li za čitaoce Katere reći šta su 5G mreže i kada će krenuti razvoj 5G infrastrukture u Republici Srpskoj i BiH?

Mastilović: U potpunosti razumijem i prirodna je zabrinutost građana od svega što je nepoznato i mislim da struka ima moralnu obavezu da obezbijedi da je javnost informisana o svakom detalju onoga što se dešava oko nas.

Osnovna razlika, koju 5G uvodi, su nove primjene i aplikacije, gdje se servisi dizajniraju po prvi tako da nisu humano-centrični. To praktično znači, da glavni klijenti nisu više ljudi, nego mašine koje se vežu na Internet. Mašinske komunikacije, uvedene kroz pojam Interneta stvari-svega (engl. Internet of Things), omogućavaju da u svaki uređaj postavimo senzore, koji prate zadate parametre. Prikupljeni podaci se onda skupljaju u podatkovne centre radi daljih analiza, sortiranja, klasifikacije i uspostavljanja modela predikcija o ponašanju ljudi i mašina, a što dalje omogućava da optimalno planiramo raspoložive resurse. Za primjer je možda najbolje uzeti primjene u sferi Pametnih gradova, koji su najbliži čitaocima, posebno u kontekstu činjenice, da je prvi potpuno operativni javni servis Pametnog grada u regiji Zapadnog Balkana realizovan baš na teritoriji Grada Istočno Sarajevo, u opštini Istočna Ilidža na šetalištu u Dabrobosanskoj ulici.

Što se tiče 5G u BiH i Republici Srpskoj, mislim da je za sada dosta nerealno govoriti o tome. Kao što je većini poznato, BiH je zakasnila sa uvođenjem 4G mreže i do 5 godina, ako poredimo samo sa zemljama regije, uzimajući Srbiju za primjer. Telekom operatori su uložili značajna sredstva u izgradnju 4G infrastrukture, tako je sada potrebno da se ta ulaganja vrate. Osim toga proces izgradnje 4G mreže, a koja je tehnološki preduslov za prelazak na 5G, će trajati zasigurno par godina. Moja lična procjena je da se 5G u BiH i Republici Srpskoj može očekivati u formi nekih pilot projekata ne prije 2025.godine, ali naravno to u suštini zavisi od komercijalnih odluka telekom operatora.

Katera: U čemu je tehnološka razlika između 3G i 4G mreže, a u čemu između 4G i 5G?

Mastilović: Kada se vratimo u 3G prisjetimo se da nam je ta generacije omogućila pristup Internetu putem mobilnih mreža, dok samo prije toga mobitele koristili samo za pozive i slanje kratkih SMS poruka. 4G nam je dao veće brzine pristupa Internetu i neka druga poboljšanja, a 5G će osim servisa ljudima i konekcije za mobilne telefone, omogućiti da npr. upravljate cijelim svojim pametnim stanom i svim uređajima unutra, iako niste u svom gradu, npr. grijanje ili hlađenje stana i slično.

Katera: Kako izgleda infrastruktura 5G mreže?

Mastilović: Osnovna tehnološka razlika 5G mreže je u nekih 20%, sve ostalo je oslonjeno na ono što već postoji u 3G i 4G, isti je koncept baznih stanica i uglavnom isti frekventni spektar 900/1800/2100 MHz iz 3G, 4G je dodao i 800/2600 MHz. 5G će se dodatno prošiti i na 700 MHz, gdje je do sada bila analogna zemaljska TV, i dijelom na 3400-3700 MHz. Ovaj dio spektra ispod granice 6 GHz(ili 6000 MHz) će ostati vezan za bazne stanice koje nazivamo makroćelijama. Ono što je novo je prelazak na mikrotalasni dio spektra iznad 6 GHz za primjenu u mikroćelijama, gdje će mobilna mreža na svakih 100-300 metara instalirati mali predajnik sličan našim današnjim Wi-Fi ruterima, koje većina ima u svojim stanovima. U prosječnom urbanom kvartu, ima ih na stotine. Te mikroćelije su male snage do 1 W (100 puta manje od sijalice u stanu), vrlo kratkog dometa od maksimalno par stotina metara u odsustvu prepreka i koje bi trebale da rade na dijelu spektra, u Evropi, 24,5-27,5 GHz (24500-27500 MHz). Mikroćelije bi trebale da pruže pristupne brzine od 1 Gb/s do 10 Gb/s u teoriji, što je proporcionalno performansama optičkih veza. To praktično znači da putem mobilne mreže možete dobiti TV umjesto današnje kablovske infrastrukture, gledati HD ili 4K video bez narušavanja kvaliteta istih. Ipak, postavljanje tako guste mreže predajnika je i vrlo skupo, tako da kada će toga zaista doći, čak i u razvijenim zemljama, teško je reći, ali je razumno pretpostaviti da će proces izgradnje trajati deceniju.

Katera: Da li je 5G mreža opasna po zdravlje ljudi i zašto je sve više onih koji ne žele 5G mrežu?

Mastilović: Da bi najprostije ukazali da je razloga za brigu malo, dozvolićete mi da napravim poređenje 5G i vidljive sunčeve svjetlosti po njihovim osnovnim parametrima. 5G će nas ozračiti frekvencijom od 30 GHz, a po površini Zemlje, pa i po živim bićima, padaće gustoća snage od reda 1 W/m2. Sunčeva svjetlost nas zrači sa prosječnom frekvencijom 300.000 GHz (zavisno od boje, to ide od 240.000 – 700.000 GHz) snagom na površini Zemlje 1000 W/m2, znači 10000 puta višom frekvencijom i 1000 puta većom snagom. Tek iznad 700.000 GHz dolazi UV zračenje, ono na koje nas upozoravaju u ljetnim mjesecima, da se zaštitimo, jer te frekvencije i iznad, su dokazano štetne i mogu izazvati sve one štetne posljedice na koje nas teoretičari zavjere upozoravaju u vezi sa 5G. Naravno, ako provedete 24 sata u neposrednoj blizini bazne stanice na 10 metara ili manje, ma koje generacije mobilne mreže, ili neko napravi veoma usmjeren EM talas tipa lasera, moguće je izazvati štetne efekte, ali to naravno nije dio koncepta telekomunikacionih rješenja. Mislim da treba razumjeti i infomisati se o svemu ovome, moglo bi se mnogo duže elaborisati, ali vjerujem da se protiv straha najbolje boriti znanjem.

Što se tiče BiH, postoji set zakonskih propisa i regulatornih pravila, koji tretiraju pitanje zaštite zdravlja od efekata nejonizujućeg zračenja. Prije svega postoje entiteski zakoni u oblasti zdravlja, ali pravila Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK BiH), a koji se svi baziraju na važećim međunarodnim preporuka kao što je ICINIRP (2020), ITU K.83 i IEEE C.95-1 i principima dobrih praksi regulacije širom svijeta.

Katera: Društvene mreže su preplavljene informacijama i fotografijama iz kojih se vidi da se maskiraju prijemnici, odnosno antene 5G mreže, koji se montiraju na objektima i da se tajno postavlja infrastruktura za 5G mreže. Zašto se to radi?

Mastilović: Radi se o klasičnim lažnim vijestima. Nigdje se 5G nije postavljao tajno. Telekomi u Velikoj Britaniji su imali medijsku kampanju promocije 5G mreža, ali eto na kraju smo čitali da su pojedinci odlučili da unište jer je navodno tajno postavljena. Prije par dana čitam i da je zapaljen stub sa telekomunikacijskom opremom u Hrvatskoj zbog navodne instalacije 5G sistema, a radilo se o javnom besplatnom Wi-Fi za pristup Internetu u parkovima i javnim prostorima. Nažalost, ljudi prepoznaju 5G i u opremi 3G i 4G i Wi-Fi i neosporno je da je zavladao veliki strah od daljeg napretka u tehnološkom smislu. Ono što je očigledno, da možda tehnološki napredak ide ispred društvenog i sociološkog napretka i da se danas koristi i emocionalno stanje ljudi zabrinutih pojavom korona virusa, da se plasiraju takve priče. Strah je tu jedini razlog i u tom smislu, ja u potpunosti razumijem zabrinutost stanovništva. Ono što je važno sada, da mi iz struke budemo otvoreni i na raspolaganju da mogu da nas pitaju i da im pružimo sve odgovore. U ovoj intervju sam se trudio da se ne koristim pretjerano stručnim terminima sa željom da bude razumljivo svima i da kada ljudi osjete da razumiju o čemu se tu radi, njihova zabrinutost će biti manja. Zaista moramo biti odgovorni u ovom procesu, nikakvog nametanja neće i ne smije biti.

Katera: Takođe, postoje uglavnom dvije teorije koje dovode u vezu širenje korona virusa sa 5G mrežom. Jedna tvrdi da 5G može da naruši imuni sistem, pa time čini da ljudi budu podložniji virusu. Druga teorija sugeriše da virus na neki način može da se prenosi korišćenjem 5G tehnologije. Koji je vaš komentar na ove dvije tvrdnje?

Mastilović: Nauka je tu jasna, za svaku sumnju se postavi hipoteza, kojom nešto tvrdimo. To se dalje dokazuje ili obara primjenom naučnih metoda kao što je matematička analitička teorija, eksperiment ili softverska simulacija npr. Iako to nije moja ekspertiza, neka osnovna znanja svi imamo o virusima iz redovnog obrazovanja. Virusi su polužive strukture, koje nose primitivnu RNK ili DNK, a od tipa virusa se razlikuju da li je membrana sastavljena od proteina ili lipida. Nemaju električnog naboja niti predznaka, pa je njihova interakcija sa EM poljima i talasima je praktično nemoguća u elektromagnetnom smislu. Pošto nisam biomedicinske struke, ograđujem se od čvrste tvrdnje, ali poznavajući prirodu EM talasa i polja, ne vidim kako bi do interakcije EM talasa i virusa moglo doći u ovom kontekstu, pogotovu u kontekstu dostupnih teorija zavjere da je 5G ili ma koja druga bežična mreža aktivirala virus.

Mislim da smo zaboravili da je u skoro svakom vijeku prirodnim putem došlo do pojave bar jedne pandemije, od 1700-tih i kuge, 1800-tih i velikih boginja, 1900-tih španske groznice, ali nam je sada nevjerovatno povjerovati da je to možda samo prirodna mutacija virusa na koji naš imuni sistem nije spreman. Zaista, ne postoji niti jedan validan dokaz za sve navedeno, osim pojedinačnih izleta individualaca, za koje vjerujem da to rade zbog potrage za svojih 5 minuta slave i samopromocije. Sasvim je korektno u ovom trenutku priznati, da o porijeklu virusa, nauka i svi mi ne znamo mnogo, ne odbacujući nijednu opciju. Samo je važno ne podizati besporebno paniku iznošenjem u javnost neprovjerenih teorija.

Katera: Kako se zaštiti od zračenja?

Mastilović: Ovo je pitanje za medicinsku struku, biologije i radiologe, ali sa aspekta tehnike i fizike možemo iznijeti osnovno, za koja se zračenja dokazano zna da su opasna. S obzirom na blizinu samog uređaja, iako formalno zrači puno manju snagu, mobiteli prema nama šalju značajno veću energiju nego sve bazne stanice koje pokrivaju veće područje, jer snaga koju one šalju prema nama brzo opadaju sa udaljenosti od njih. Svakako je poželjno odmaknuti se od mobilnog uređaja na par metara, kada ih ne koristimo, a posebno je poželjno izbjegavati ih u blizini u toku spavanja. Možemo reći da prava opasnost od zračenja, a kojem smo svakodnevno izloženi, dolazi od npr. UV zračenja, koje je jonizujuće i može izmjeniti DNK živog tkiva, pa je direktno izlaganje sunčevoj svjetlosti u ljetnim mjesecima mnogo opasnije po naše zdravlje nego zračenja ma kojeg telekomunikacionog sistema ili tehnologije, a bez razlike i 5G sistema.

Biografija: Aleksandar Mastilović trenutno je zaposlen na mjestu stručnog savjetnika Generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH, od decembra 2017. godine. Mastilović se afirmisao u međunarodnim tehničkim krugovima kao član upravnih tijela najveće međunarodne inženjerske institucije (IEEE) i kao naučni istraživač u oblasti 5G i primjena u oblasti Pametnih gradova. Mastilović se vratio u Istočno Sarajevo krajem 2017. godine, u RAK BiH, kao dio stručnog tima u Kabinetu generalnog direktora, da bi svojim iskustvom doprinio procesima digitalizacije društva i kapitalnim državnim projektima implementacije 4G i digitalizaciji zemaljskog emitovanja televizije.

Autor je 9 radova na međunarodnim konferencijama IEEE. Aleksandar je dobitnih nagrade za Top 30 najboljih doktorskih studenata od IEEE Communications Society u 2015. godini, na svjetskom nivou. Učestvovao je u pripremi trend članka, kao član 19-članog ekspertskog tima u Filadelfiji u SAD, na temu Vještačke inteligencije i mašinskog učenja sa primjenama u sajber-bezbjednosti koji je objavljen u aprilu 2018. godine. Aleksandar Mastilović je glavni inženjer i projektant prvog potpuno operativnog servisa Pametnog grada u regiji Zapadnog Balkana, realizovan u Gradu Istočno Sarajevo u sklopu EU Interreg MED projekta Esmartcity saradnji sa RAIS – Razvojnom agencijom Grada Istočno Sarajevo, Gradom Istočno Sarajevo i opštinom Istočna Ilidža.