Automobilska tehnologija slična je fudbalu, a većina vozača misli da sve zna, premda je to "znanje" utemeljeno na predrasudama i pogrešnim stavovima, piše hrvatski stručnjak iz oblasti saobraćaja Željko Marušić.

Motor mog auta ne troši ni kapi ulja

Ova štetna zabluda ima poveznicu s poznatom anegdotom o supruzi koja je, braneći suprugu prekomjerno konzumiranje vina, svakodnevno kontrolisala je li bačva napunjena do vrha. A suprug je krišom iz otvora na dnu sipao vino, a gore sipao vodu. Svaki motor nužno troši motorno ulje, jer treći klipni prsten (strugač ulja), zadužen za struganje ulja sa stijenki, kad klip ide iz gornje u donju mrtvu tačku, ne ostruže cjelokupni sloj ulja sa stijenki cilindara.

U protivnom, počelo bi ubrzano trošenje, s rizikom blokade motora. Zbog toga ta mala količina zaostalog ulja u sljedećem ciklusu izgori. Potrošnja ulja se povećava starenjem, kad uz pojačano izgaranje treba računati i na curenje. Istovremeno se količina nadoknađuje kapanjem neizgorenog goriva iz cilindara, odnosno propuštanjem na brizgaljkama, što se cijedi u karter. To je posebno izraženo kod dizelaša. Dakle, ne produžavajte interval izmjene, a ako želite dobro svom motoru, ulje s filtrom izmijenite na deset hiljada metara, piše Marušić za Autoportal.

Bolje s manjkom ulja, nego sipati različito?

Posebno je važno ukloniti predrasudu o štetnosti miješanja motornih ulja. To datira iz starih vremena, kad dodaci u motorno ulje nisu bili potpuno kompatibilni. Danas su svi aditivi i sva ulja na tržištu potpuno kompatibilna i nema nikakvih problema s miješanjem. Pogotovo je besmisleno zazirati od prelaska s jednog na drugo motorno ulje. Pri tome je dobro izmijeniti pročistač, a nikakvo ispiranje motora nije potrebno niti preporučljivo.

Ako se upali lampica ulja, odmah zaustavite motor i dospite ulje, po mogućnosti istih ili sličnih karakteristika. Ni u kojem slučaju nije bolje voziti s manjkom ulja, nego sipati različito. Važno je da, čim se nivo ulja spusti ispod sredine, između  crtica s oznakama "min" i "max" dospite ga do blizu gornje crtice.

Ljeti se ne smije sipati gorivo "do čepa"?

Mnogi vozači misle da ljeti nije pametno puniti rezervoar goriva do vrha, jer se tako povećava opasnost od eksplozije. To je potpuno pogrešan zaključak! Automobilski su rezervoari goriva potpuno sigurni i na najvišim temperaturama, jer imaju ventil kroz koji izlazi višak benzinskih para u atmosferu. Zbog toga vjerovatno niste nikada čuli da je rezervoar nečijeg automobila eksplodirao u sudaru (požari i eksplozije se događaju iz drugih razloga). Ako se može govoriti o teoretskoj opasnosti, onda je prazan rezervoar, ispunjen benzinskim parama, opasniji od punoga.

Vožnja s gorivom "na rezervi" nije štetna?

Vožnja s malo goriva u rezervoaru višestruko je štetna, jer je koncentracija nečistoća u gorivu najveća. Premda gorivo prolazi kroz filter, povećava se rizik da nedovoljno čisto gorivo ubrza trošenje preciznih kliznih ploha i dosjeda brizgaljki "elektromotor nabavne pumpe", uronjene na dnu rezervoara, hladi tim gorivom, pa se s manjkom goriva povećava rizik pregrijavanja i pregaranja. Učestalom vožnjom s upaljenim signalom manjka goriva izlažete se riziku da ostanete bez goriva, što je u vožnji sigurnosni problem, a naknadno pokretanje dizelaša nije jednostavno i zahtijeva odlazak u servis, pa sve može ispasti skupo.

Na velikim vrućinama sniziti pritisak u gumama?

I ljeti i zimi treba biti propisan pritisak u gumama, a vrlo je važno, ako se ide na put s punim automobilom, gume naduvati na pritisak za puno opterećenje. Opasna je zabluda da ljeti treba snižavati pritisak u gumama, jer se one zbog toga pojačano deformišu te se dodatno zagrijavaju i ubrzano troše, a istovremeno prije proklizavaju. Dakle, snižavanje pritiska u gumama ljeti je višestruko štetno i opasno, pogotovo ako vozite s punim opterećenjem. Rezervna guma treba biti naduvana 0,2 bara više.

Ljeti, na suncu, treba pokrivati gume?

Savremene gume sadrže UV stabilizatore, koje ih štite od štetnog sunčevog zračenja i aditive protiv starenja, te su otporne na sunčeve zrake. Zbog toga ih ljeti ne treba pokrivati, iako je za automobil "zdravije" da je u hladu. Nekoliko sati na najvećoj vrućini za gume nije nikakav problem. Puno je važnije paziti da se kod parkiranja blizu plaže ne ide na oštro kamenje, koje može lako oštetiti mekane bokove gume.

Zamjenski dijelovi jednako su kvalitetni kao i originalni?

Mada mnogi ne vjeruju, ono što više košta, više i vrijedi. Originalni dijelovi napravljeni od kvalitetnijih materijala, boljom tehnologijom i izvedbom su dodatno kontrolisani. Zaboravlja se da je jednak trošak ugradnje dobrog i lošeg dijela. Kad dio otkaže, gubi se jedno i drugo, a u mnogim slučajevima ugrožava se bezbjednost vožnje. Ali, to ne znači da zamjenski dijelovi nisu dovoljno dobri. Ako ispunjavaju "BP" certifikat potpuno zadovoljavaju potrebe automobila u servisnom intervalu, ali nemaju "stratešku rezervu" za prekoračenja intervala izmjene i dodatna opterećenja.

Niski su obrtaji motora poželjniji od visokih?

Za motor je najbolje da radi u srednjem režimu obrtaja, u području najvećeg momenta (kod dizelaša oko 2500/min, kod benzinaca oko 3000/min). Mnogi misle da su niski obrtaji zdravi za motor, a tada je podmazivanje i hlađenje loše te lako dolazi do suvog trenja. Štetu izazivaju i povećane vibracije, pogotovo ako se niskim okretajima vozi pri velikom opterećenju. Dakle, preniski obrtaji su jednako štetni kao i previsoki, motor se doslovce uništava, a i potrošnja goriva je veća nego u optimalnom području.

Kad auto duže stoji izvaditi akumulator?

Mnogi, kad auto duže stoji, vade akumulator iz automobila. Time rade dvije koristi - akumulatoru se produžava vijek, jer se struja manje gubi te je na subom i ne prehladnom mjestu. Takođe, time se smanjuje rizik krađe. Ali sve što time "dobiju na mostu, izgube na ćupriji", jer se znatno ubrzava rđanje karoserije. Naime, kad je akumulator u automobilu, minus pol je spojen na masu te se na površini lima stvara negativan naboj koji učinkovito štiti površinu lima od oksidacije (rđanja). Zbog toga je, kad auto duže stoji preporučljivo povremeno paljenje motora, radi zaštite njegove unutrašnjosti i dopunjavanja akumulatora, što štiti karoseriju.

Ispod cerade automobil manje rđa?

Uh, kakva zabluda. Srećom, cerade za pokrivanje automobila sve manje se koriste, a i oni koji to rade vjerovatno ne znaju da je od toga više štete nego koristi. Naime ispod pokrivača se skuplja vlaga, nema provjetravanja pa vlažan ambijent traje danima. To pogoduje i stvaranju mikroorganizama, koji ispuštaju štetne tvari, što ubrzava koroziju. Može doći i do štetnog ispuštanja boje cerade na lim. Cerada je korisna kao zaštita od grebanja i oštećenja.