U toku je 343. dan specijalne vojne operacije koju Rusija izvodi u Ukrajini.

Hronika udara i međusobnog granatiranja u zoni NVO u noći sa 31. januara na 1. februar 2023

Ukrajinske trupe su kasno uveče napale gradski okrug Šebekinski u Belgorodskoj oblasti, granate su presrele sisteme protivvazdušne odbrane.

U Brjanskoj oblasti, Oružane snage Ukrajine pucale su na gradski okrug Novozibkovski, oštetivši dalekovode.

Ruske snage su radile na neprijateljskim položajima u Rožkovičima, Basovki, Aleksandrovki i Grabovskom, u oblasti Sum.

U oblasti Harkova, Oružane snage RF napale su neprijateljske ciljeve u Strelečiji, Volčansku i Ogurcovu.

Na pravcu Starobelsk ruski artiljerci su radili na klasterima ljudstva i opreme Oružanih snaga Ukrajine u Kislovki, Kovaljevki i Nevskom.

Ukrajinske formacije su zauzvrat gađale položaje Oružanih snaga RF u Dibrovi, Krasnopopovki i Kremennoj.

Na pravcu Bahmut (Artjomovski), ruske raketne snage i artiljerija gađale su ciljeve u Bahmutu, Družbi, u blizini Spornog i Predtečina.

Na Donjeckom pravcu, položaji ukrajinske vojske u Avdijevki, Mariinki, Tonjenku i Sjevernom bili su podvrgnuti udarima Oružanih snaga Rusije. Zauzvrat, neprijatelj je noću napao Gorlovku, Donjeck i Vodjani.

Na južnodonjeckom pravcu ruske snage su radile na objektima Oružanih snaga Ukrajine u Neskučnom, Vugledaru i okolini, kao i na Velikoj Novoselki i Bogojavlenki.

U regionu Zaporožja, Oružane snage RF gađale su ciljeve u oblastima Malinovka, Guljajpolj, Orehov, Novodanilovka, kao i u Nikopolju.

U pravcu Hersona, ruske trupe su napale ciljeve ukrajinske vojske u Hersonu, Zolotoj Balki, Nikolajevki, Antonovki i Jantarnom.

Veliki novac za one koji unište njemačke i američke tenkove

Kremlj je pozdravio ponudu ruske firme "Fores" za "isplatu nagrade" za vojnike koji unište tenkove zapadne proizvodnje na bojnom polju u Ukrajini, a nagrade će iznositi više desetina hiljada evra.

Ruska firma je ponudila pet miliona rubalja /65.000 evra/ u gotovini ponome ko prvi uništi ili zaplijeni tenk "abrams" američke proizvodnje ili njemački "leopard dva" u Ukrajini.

Više zapadnih zemalja najavilo je da će poslati napredne borbene tenkove kako bi pomogle u jačanju vojnih kapaciteta Kijeva, što je natjeralo Moskvu da zaprijeti uništenjem svih tenkova koji budu isporučeni.

"Fores", kompanija sa sjedištem u Jekaterinburgu, koja stoji iza ponude, najavila je da će, osim nagrade od pet miliona rubalja za zarobljavanje ili uništenje prvog tenka, također isplatiti 500.000 rubalja /6.500 evra/ za svaki sljedeći tenk.

- Odluka o prebacivanju zapadnih tenkova u Kijev pokazuje da NATO više ne snabdijeva Ukrajinu samo odbrambenim oružjem, a to znači da moramo konsolidovati i podržati našu vojsku - objavila je firma "Fores".

Nedavno je guverner sibirske regije Zabajkalski Aleksandar Osipov takođe obećao nagradu od tri miliona rubalja /39.000 evra/ za pljenidbu tenka "leopard dva" njemačke proizvodnje i 1,5 miliona rubalja /19.600 evra/ za zarobljavanje američkog "M1 abrams", podsjećaju agencije.

Šef ruske službe: Ulog NATO-a u Ukrajini sve veći

Sjeveroatlantska alijansa sve više povećava ulog u Ukrajini, nadajući se da će tako uspjeti da uništi Rusiju, rekao je za „RIA Novosti“ direktor ruske Spoljnoobaveštajne službe Sergej Nariškin.

- Ulog NATO-a se podiže, jer tamo još sanjaju o strateškom porazu Rusije. Ali to se neće desiti - istakao je Nariškin, dodajući da je to jedan od razloga zbog čega Zapad nastavlja da šalje novo naoružanje Kijevu.

- Primjećujemo povećanje i količine i vrste vojne opreme koja se isporučuje marionetskom režimu u Kijevu, a u koje spada i udarno ofanzivno oružje. Ovo sve pokazuje da su SAD i njihovi saveznici spremni da „vode rat protiv Rusije do posljednjeg Ukrajinca - rekao je Nariškin.

Komentar je uslijedio nakon prošlonedjeljne odluke Njemačke da Ukrajini, poslije dugih pregovora, ipak pošalje tenkove „leopard 2“. Oni će u Ukrajinu stići najvjerovatnije krajem marta. Nakon ove odluke, niz evropskih zemalja odlučio je da Kijevu pošalje dodatne tenkove, dok je američki predsjednik Džo Bajden potvrdio da će Vašington poslati trideset „Abramsa“.

Nariškin je skrenuo pažnju i da Evropa nije tako jednoglasna kada je u pitanju odnos prema Rusiji, jer se neki njeni građani sada bore na strani Rusije u Donbasu. 

- Javno mnjenje u Evropi danas nije tako jedinstveno kako bi to u Vašingtonu željeli. Prisustvo francuskih dobrovoljaca u redovima koji brane Donbas jasan je dokaz tome - zaključio je, prenosi RT Balkan.

Kremlj: Nema planova o pregovorima Putina i Bajdena, glavni cilj Rusije – specijalna vojna operacija

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da nema planova o pregovorima predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika SAD Džozefa Bajdena, te da je za Rusiju sada glavni cilj – specijalna vojna operacija i ispunjavanje njenih zadataka.

- Za sada nema planova o pregovorima Putina i Bajdena. Naš glavni cilj je da se nastavi specijalna vojna operacija, odnosno da se ispune naši zadaci koje je označio šef države - rekao je Peskov novinarima.

Rusija je specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini počela 24. februara. Predsjednik Rusije je rekao da je njen cilj „zaštita ljudi nad kojima je kijevski režim osam godina vršio genocid“, odnosno „demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine“, kao i suđenje svim ratnim zločincima odgovornim za „krvave zločine protiv civila“ u Donbasu.