U BiH je od 2002. do kraja 2024. godine za uklanjanje zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava i čišćenje minskih polja potrošeno 875,5 miliona maraka, a da bi taj proces bio konačno i završen neophodno je dodatnih 670 miliona.
Ukazali su na ovo u svom sveobuhvatnom planu za okončanje procesa deminiranja iz Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC), pojašnjavajući da je pored te svote novca neophodno obezbijediti i 9,5 miliona maraka godišnje za funkcionisanje centra, plate i druge troškove.
Kada bude podvučena crta, ispada da će proces deminiranja, ukoliko bude ukalkulisan i period do 2002. godine, za koji ne postoje tačni podaci koliko je novca potrošeno za ove namjene, ali i neophodna novčana sredstva da sve ovo konačno bude i okončano - koštati više od 1,7 milijardi maraka.
Prema riječima nadležnih iz BHMAC-a, najpovoljniji scenario je da sve bude završeno 2031. godine, a najgori 2042. Koji će na kraju biti, kako su istakli, zavisiće prije svega od blagovremenog obezbjeđivanja neophodnih finansijskih sredstava za ovu namjenu da bi bila očišćena 802 kvadratna kilometra površina pod minama koje i nakon 30 godina nakon završetka rata prijete lokalnom stanovništvu.
Kako je navedeno u ovom dokumentu, odnosno planu, BiH spada u red zemalja koje se nažalost i dalje suočavaju sa velikim problemom zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Prema izvršenim procjenama još oko 1,57 odsto površine se nalazi pod minama, a čije je uklanjanje i do sada zavisilo od donatorskih sredstava.
Nadležni iz ovog centra navode da veliki problem predstavlja to što globalna dešavanja i usmjeravanje fokusa političkih aktera na druga područja - već imaju značajan uticaj na nivo donatorskih sredstava koja se dodjeljuju BiH, a procjena je da će u budućnosti imati još izraženiji uticaj.
Upozoravaju na to da postoji velika opasnost da BiH ostane bez donatorske podrške u procesu deminiranja, što bi zahtijevalo da ovaj proces bude nastavljen isključivo sa osloncem na domaće kapacitete i resurse, što bi produžilo u nedogled samo uklanjanje i čišćenje površina koje se još nalaze pod minama.
U BHMAC-u su stoga izradili prijedlog plana koji su dostavili na adresu nadležnih, Savjeta ministara BiH u kojem su razrađene različite opcije, ali opcije koje su uslovljene veličinom budžeta koji bi bilo moguće obezbijediti za ove namjene. Prema prvom, najpovoljnijem scenariju, BiH bi eventualno mogla biti očišćena od mina do 2031. godine. Ovaj plan podrazumijeva da od 103 miliona maraka, koliko je neophodno na godišnjem nivou za deminiranje, polovina bude obezbijeđena od strane svih nivoa vlasti u BiH. Drugi scenario - proces čišćenja mina završava 2035. godine. U BHMAC-u smatraju da je ovaj plan izvodiv u ovom roku ukoliko na godišnjem nivou bude obezbijeđeno 53,5 miliona maraka, plus troškovi centra. Najnepovoljniji je treći - da proces deminiranja bude završen do kraja 2042. godine, znači tek za 17 godina.
I on je, prema mišljenju nadležnih iz ovog centra, najrealniji ukoliko protivminske aktivnosti budu uslovljene količinom novca koja se slijeva za ove namjene, kao i do sada. Primjera radi, troškovi deminiranja tokom prošle godine iznosili su oko tek 38 miliona maraka, od čega je 18 miliona bilo uplaćeno od strane domaćih institucija.
- Okončanje procesa deminiranja do kraja 2042. godine će vjerovatno i biti ostvareno, ako nešto u međuvremenu ne bude promijenjeno, ne bude usvojen zakon o protivminskom djelovanju u BiH ili ako doneseni zakon ne bude sadržavao zakonska rješenja kojima može biti ubrzan ovaj proces. Takođe ova mogućnost će nastupiti ukoliko ne dođe do povećanja broja radnih mjesta u Centru, ali i većeg angažmana svih nivoa vlasti, uključujući i lokalne zajednice u finansiranju protivminskih akcija - poručili su iz BHMAC-a.
Crni saldo
Prema podacima BHMAC-a od završetka rata pa do 2024. godine u BiH je stradalo više od 1.780 osoba, od čega 625 smrtno, a među njima je i 53 deminera. Od ukupnog broja smrtno stradalih od zaostalih mina bilo je dosta djece, čak 14 odsto, a žena 10.
