Klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu rastuću prijetnju za Bosnu i Hercegovinu, a njihovi efekti vode do serije negativnih uticaja koji bi mogli umanjiti i BDP.

Ovo je jedan od zaključaka istraživanja “BiH uticaj i rizici klimatskih promjena” koji je ovog mjeseca objavljen.

Na izvještaju je, između ostalih, radio i Amar Čaušević, istraživač u polju klimatskih promjena. On je za Kliks izjavio kako je ovo prvi presjek dosadašnjih istraživanja i analiza dostupnih podataka o negativnim uticajima klimatskih promjena u BiH između 2000. i 2020. godine.

– Klimatske promjene na život u BiH utiču na povećanje prosječne temperature, količina padavina je sve manja ali kada dođe do njih, onda postaju sve ekstremnije, snježni pokrivač se smanjuje, a najočitiji primjer su prirodne katastrofe koje postaju sve agresivnije i destruktivnije -objašnjava Čaušević.

Kako kaže građani su direktno pogođeni klimatskim promjenama.

– Stanovnici su bili ugroženi recimo velikim poplavama 2014. godine, bilo da su izgubili članove porodice ili ostali bez kuća ili posla, poljoprivrednici pate zbog velikih suša koje negativno utiču na usjeve, dok generalno svi na vlastitoj koži osjećaju pogubne posljedice zagađenog vazduha na zdravlje – izjavio je  Čaušević.

On podsjeća kako od 2014. godine, kada je potpisan Pariški sporazum, klimatske promjene jedna su od najviše zastupljenih i najaktuelnijih tema u svjetskim medijima. Jedan od osnovnih razloga za to je da se klimatske promjene dešavaju puno brže nego je to predviđeno, pa se tako planeta brže zagrijava, biosfera puno brže uništava, infrastruktura i ljudski životi sve su ugroženiji.

– Čovječanstvo ovako korača u jednu nesigurnu budućnost te se logično postavlja pitanje kako će opstati. Skoro je sasvim sigurno da se ovako neće moći nastaviti i da ćemo se jako brzo suočiti sa znatno drugačijim načinom života, ili kako bismo mi to ovdje rekli, sa novom normalom koja podrazumijeva pomalo apokaliptičnu realnost – kaže on.

Ističe da kada se dese neki aktuelni incidenti direktno u vezi sa klimatskim promjenama, poput nabujale rijeke Bosne ili jače suše, o tome se priča  ali samo nakratko, nakon čega se mediji opet vraćaju seciranju naše sumorne političko-ekonomske svakodnevnice.