Elektricitet i magnetizam samo su dva lica iste sile, elektromagnetizma.

Magneti privlače gvozdene i čelične predmete. Osim toga, magneti imaju i polove – sjeverni i južni. Kad se dva magneta približe jedan drugom, suprotni polovi se međusobno privlače, dok se isti polovi međusobno odbijaju. Magnetna polja su posljedica električnih struja – elektrona u pokretu. Elektroni, koji su u orbiti oko jezgra atoma, imaju negativno naelektrisanje. Pomjeranje tog naelektrisanja sa jednog mjesta na drugo naziva se struja.

Električna struja proizvodi magnetno polje, a ono se u velikom luku prostire oko putanje po kojoj se kreću elektroni. Na primjer, kad se uključi lampa i električna struja poteče kroz bakarnu žicu u njoj tako što elektroni preskaču s atoma na atom, oko žice se šire slaba magnetna polja. Slično tome, jaka magnetna polja šire se oko visokonaponskih provodnika razapetih iznad njiva i livada. Elektricitet i magnetizam samo su dva lica iste sile, elektromagnetizma.

Čak i pokretni elektroni unutar svakog pojedinog atoma stvaraju sićušna magnetna polja (može se smatrati da elektron koji se obrće oko jezgra stvara sićušno električno kolo). U većini materijala (npr. plastici, staklu), sićušna magnetna dejstva pojedinih atoma međusobno se potiru jer su polovi atoma usmereni na razne strane.

Mineral magnetit (gvozdena ruda na kojoj je prvo primjećeno magnetno svojstvo privlačenja) je prirodni magnet. Ali većinu magneta moraju posebnim postupkom da naprave ljudi.

Ali kod nekih materijala, kao što je, na primjer, gvožđe, atomi su uređeni na poseban način, koji omogućava da se takav materijal namagnetiše. Tu su atomi grupisani u takozvane magnetne oblasti. Svaka od ovih majušnih oblasti sadrži milijarde i milijarde atoma sa istovjetno usmjerenim magnetnim poljima. Zato je svaka oblast neka vrsta sićušnog magneta. Obično su ove oblasti usmjerene na sve strane, a njihova magnetna polja se međusobno potiru. Zato obična magnetna šipka nije magnet.

Međutim, gomile magnetnih oblasti se mogu natjerati da se poređaju u istom smjeru. Kad se gvozdena šipka stavi u jako magnetno polje, jedna po jedna oblast će se okrenuti i postaviti se u smjeru koji se poklapa sa smjerom polja. Dok se usmjeravaju, ove oblasti će privući atome iz drugih oblasti i pri tom se povećati. Uskoro, mnoge oblasti će biti usmjerene u istom smjeru, i gvozdena šipka postaće magnet.