Određeni dijelovi ljudskog tijela imaju prilično neobične nazive. Da li ste se ikada zapitali kako su oni nastali?

- Drevne civilizacije su obično imenovale stvari prema njihovom obliku, poput nekih materijalnih predmeta sa kojima su svi bili upoznati - objašnjava Meri Fisel, doktor nauka, profesor istorije medicine na Univerzitetu "Johns Hopkins" i ko-urednik biltena "Istorija medicine".

Arterija

Naziv ovog važnog krvnog suda koja odvodi krv iz srca potiče od latinske i grčke riječi "arteria", što znači "držač vazduha".

Drevni stručnjaci mislili su da su arterije vazdušni kanali jer nakon smrti nisu zadržavale krv. 

Dlan

Možemo zahvaliti rimskoj tradiciji za ono što danas nazivamo donjom stranom ruke, odnosno dlanom.

U davnim vremenima običaj je bio da se stavlja palmin list u ruke pobjednika, pa naziv dlan (engl. palm) dolazi od latinske riječi "palma".

Trtica

Drugi naziv za trtičnu kost, trtica, potiče od grčkog naziva za pticu kukavicu - "kokkux",  jer zakrivljen oblik kosti liiči na kljun te ptice.

Lunula

Bijela mrlja u obliku polumjeseca pri dnu nokta zove se Lunula, odnosno "mali mjesec" na latinskom.

Krojački mišić (Sartorius muscle)

To je mišić prednje strane natkoljenice i najduži je u tijelu čovjeka. Aktivira se kada sjedite prekrštenih nogu, kao što su to radili krojači dok su šili porube.

Na latinskom riječ "sartor" znači krojač. Tako je "sartorius" dobio ime krojački mišić.

Uvula (nepčana resica)

Uvula je mišićna tvorevina na sredini mekoga nepca, prekrivena sluzokožom.

Dobila je naziv po latinskom izrazu za "malo grožđe", na šta i podsjeća njen izgled.

Iris

Dužica, iris ili šareni dio oka nije dobio naziv po cvijetu. Umjesto toga, obje riječi vjerovatno su dobile naziv po grčkoj boginji duge Iris ili Irida. Vjerovalo se da je ona most između neba i Zemlje i da je glasnik bogova.