Ovih dana većina nas uživa u različitim ukusima sladoleda. Bilo da je u kornetu, na štapiću, u velikoj kutiji, u manjoj činiji, kupovni ili domaći, biramo čokoladne ili voćne ukuse, ili možda kombinaciju oba. Sladoled je ukusni desert koji je savršeno osvježenje tokom toplih ljetnih dana.

On je djelimično ili potpuno zamrznuta poslastica koja se većinom sastoji od mlijeka ili mliječnih proizvoda, te nemliječnih sastojaka koji se dodaju u smjesu u svrhu podešavanja ukusa, arome, boje, mirisa i konzistencije. Osim toga, sladoled sadrži vodu i inkorporisani vazduh koji služi povećanju volumena, boljoj konzistenciji, te smanjuje osjećaj hladnoće u ustima tokom konzumiranja.

Istorija

Priča o sladoledu, kako neki zapisi kazuju, počinje jako davno, čak u drevnoj Kini. Tada su na kraljevskim dvorovima pravili jednostavnu mješavinu leda i mlijeka i na taj način dobijali hladnu poslasticu koja se može smatrati pretečom današnjeg sladoleda. Neki drugi zapisi i legende govore da je prvi kineski recept za sladoled nastao još 3.000 godina prije nove ere i da je u Evropu stigao zahvaljujući venecijanskom istraživaču Marku Polu. Postoje predanja i o tome da su sladoled u Evropu donijeli Arapi, i to na Siciliju, a kasnije i u druge italijanske gradove. Italijani su obogatili poslasticu te u slatki snijeg dodavali voće, šećer i mlijeko. Ovo nije neobično s obzirom na to da se i danas najbolji sladoled pravi upravo u Italiji.

Jedno od vjerovanja govori i da su stari Rimljani otkrili njegove čari tako što je rimski car Neron miješao snijeg i led donesen sa planina sa voćnim sokovima i sitno usitnjenim voćem. Tako je dobijana vodena mješavina slična sladoledu koji danas volimo.

U Englesku je sladoled stigao u 17. vijeku, na jednom prijemu kralja Čarlsa II, kada ga je pripremio kraljev kuvar porijeklom iz Francuske. Priča se da je poslastica doživjela toliki uspjeh da je to izazvalo ljubomoru kod kralja Čarlsa, koji je recept za sladoled čuvao samo sa sebe.

Industrijsku proizvodnju sladoleda započeli su Amerikanci, a prvu mašinu za pravljenje ove poslastice izmislila je Nensi Džonson 1846. godine. Slične mašine se i danas koriste za njegovo pravljenje.

Kornet

Prvu jestivu čašicu za sladoled - današnji kornet, izmislio je Italo Marćioni, poslastičar sa Vol Strita, a pokazao je na svjetskom sajmu u Sent Luisu 1924. godine.

Štapić

Prvi sladoled na štapiću prekriven čokoladom smislio je vlasnik poslastičarnice u Ajovi Kris Nelson. Njega je za novi izum inspirisao mali kupac koji nikako nije mogao da se odluči hoće li sladoled ili čokoladicu. Nelson je to objedinio i prvi sladoled na štapiću preliven čokoladom pojavio se 1934. godine.

Zanimljivosti

- Američki predsjednik Ronald Regan je 1984. godine jul proglasio za mjesec sladoleda.

- U Velikoj Britaniji je 2011. godine u jednoj poslastičarnici prvi put poslužen sladoled od majčinog mlijeka.

- Vojska Aleksandra Velikog osvježavala se sladoledom.

- U poslastičarnicama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima pravi se sladoled od mlijeka kamile sa četiri osnovna ukusa: karamele, čokolade, datule i šafrana.