Nekoliko autora je za 2023. najavljivalo svijet pun zdravih i ljepših ljudi, a jedan je predvidio iskorenjivanje raka, kao i tuberkuloze, dječije paralize, lokomotorne ataksije i lepre.

Kada su naučnici i novinari 1923. godine predviđali kako bi život mogao izgledati za sto godina, leteće automobile su naravno očekivali i smatrali ih gotovo trivijalnim, dok su njihove prave vizije bili muškarci s loknama, četvoročasovni radni dan ljudi koji žive i po 300 godina i “radio-telefoni veličine ručnog sata” - prenosi američki javni radio-servis NPR.

To je rezultat analize Pola Ferija, istraživača Univerziteta u Kalgariju, u Kanadi, koji je analizirao predviđanja stručnjaka i novinara za 2023. na osnovu pisanja štampe 1923. i objavio vrlo čitan prilog o tome na Tviteru.

Predviđanja od prije jednog vijeka su o rastu stanovništva i produženju životnog vijeka, ličnoj higijeni, napretku od putovanja do zdravstvene zaštite, čak i razmišljanja o budućnosti novinarstva.

Jedan mali list je tada očekivao da 2023. više neće biti novina jer će se sve novine ugasiti čak pola vijeka ranije, da će biti mnogo vrsta letjelica, da se svjetske vijesti neće čitati, već slušati s posebnih uređaja.

Feri je rekao za NPR da voli da prelistava stare novine, a od prošlog ljeta sakuplja isječke o tome kako su ljudi prije jednog veka zamišljali 2023. godinu.

Ukazao je da su se mnoga od tih predviđanja odnosila na stvari zbog kojih su ljudi tada bili zabrinuti, a koje su i danas izvor zabrinutosti za neke.

Na primjer, izgleda da predviđanje da će muškarci 2023. uvijati kosu, potiču iz “opšte zabrinutosti zbog svega što dovodi u pitanje rodne norme”, dok je priča o četvoročasovnom radnom danu dio šire trajne teme o uticaju obećavane automatizacije.

Nekoliko autora je za 2023. najavljivalo svijet pun zdravih i ljepših ljudi, a jedan je predvidio iskorenjivanje raka, kao i tuberkuloze, dječije paralize, lokomotorne ataksije i lepre.

Godine 20123. “takmičenja u ljepoti će biti nepotrebna jer će biti toliko lijepih ljudi, da će biti gotovo nemoguće izabrati pobjednike”, napisao je jedan novinski autor.

Neki su se usredsredili na ličnu njegu i modne trendove, te je jedan antropolog proglasio “lokne za muškarce do 2023. godine”, dok je list “Savana njuz” predvidio da će žene “vjerovatno” brijati glave i da bi “vrhuanc stila mogli biti - crni zubi”.

Jedan list je očekivao da bi prosječan životni vijek mogao da 2023. dostigne 100 godina, a neki pojedinci bi živjeli i do 150 ili čak 200 godina. Drugi list je citirao naučnika koji je očekivao prosjek od 300 godina.

Stvarnost je međutim danas drugačija: očekivani životni vijek u SAD je prošle godine opao na 76,4 godina, što je najkraće za skoro dvije decenije.

Po optimističnom gledištu matematičara i inženjera elektrotehnike Čarlsa Štajnmica od prije jednog vijeka, ljudi će provoditi manje vremena radeći: “Nema teškog rada 2023!” - bio je naslov teksta o tome.

Štajnmic je vjerovao da “dolazi vrijeme kada neće biti duge gnjavaže (na poslu) i ljudi neće raditi više od četiri sata dnevno, zahvaljujući radu uređaja na struju” - navodi list i dodaje da će u njegovoj viziji “svaki grad biti 'besprekoran'“.

Nekoliko publikacija je tvrdilo da će tehnološki i industrijski napredak učiniti Sjevernu Ameriku pogodnijom za život nego što je bila 1923, procjenjujući 2023. stanovništvo SAD na 300 miliona, a Kanade na 100 miliona. Po najnovijim procjenama, SAD 2023. imaju 335 miliona, ali Kanada nije dobacila do prognoze jer ima nešto više od 38 miliona stanovnika.

Neznano zašto, jedan novinski autor je predviđao da će ljudi u budućnosti nositi “grijače za bubrege” i druge organe, slične grijačima za čajnike, a drugi je pretpostavio da će posuđe i stanovi biti pravljeni uglavnom od “kašaste mase i lijepka”, u čemu nije mnogo pogriješio.

Američki pionir avijacije Glen Kertis predvidio je da će do 2023. “benzin kao pokretačko gorivo biti zamijenjen radio-talasima, i nebo će biti ispunjeno bezbrojnim letjelicama koje plove dobro definisanim rutama”.

Drugdje je najavljivano otvaranje “polarne avio-kompanije” koja bi omogućila let aviona od Čikaga do Hamburga preko Sjevernog pola za samo 18 sati, dok se sada na toj relaciji leti 13 sati.

Veliko uzbuđenje prije jednog vijeka je izazivala mogućnost bežičnih komunikacija. Tako je jedan novinski autor zamislio svijet u kojem Pitsburg i London primaju od trgovaca u Pekingu narudžbine za tada veliki novitet - “filmove koji govore” (tonski film), a “teretni brodovi koji lete 1.000 milja na sat ih isporučuju prije zalaska sunca”.

- Radio-telefoni veličine ručnog sata će sve ljude održavati u komunikaciji sa svim krajevima zemlje - predvidio je taj novinar i pogodio šta će biti 2023.

Arčibald Lou, britanski naučnik i pisac koji je izumio ranu verziju TV-a i prvu bespilotnu letjelicu - “dron”, napisao je da će “rat 2023. prirodno biti bežični rat”, zahvaljujući “bežičnoj telefoniji, bežičnom prenosu slike, bežičnom prenosu toplote, struje i teksta”.

On je otišao korak dalje prema jednom novinskom izvještaju: “Profesor Lou zaključuje da je sasvim moguće da će, kada civilizacija napreduje još jedan vijek, mentalna telepatija (u 21. vijeku) postojati u embrionu, i da će time nastati veoma koristan metod komunikacije”.

Lou, cijenjeni “futurolog” svog doba, napravio je mnoga druga i tačnija predviđanja o 21. vijeku: razvoj “pametnih telefona i diktafona”, savremene robne kuće, internet i čak i “rijaliti” TV-program, doduše samo nadmetanje uživo u plesu u luksuznoj dvorani.