Iako se na prvu pri odlasku u kupovinu nekih životnih namirnica može steći utisak da su se cijene konačno stabilizovale, to nažalost nije slučaj, jer smo sve više izloženi skrivenom poskupljenju, odnosno nismo svjesni da za isti novac kupujemo manje.

Ukazuje na ovo za “Glas Srpske” ekonomista Zoran Pavlović, navodeći kako se ovaj fenomen skrivene inflacije stručno naziva - šrinkflacija.

Proizvođači prehrambenih i konditorskih proizvoda, takozvanih grickalica, ali i higijene, kako kaže Pavlović, sve češće se koriste jednostavnim trikom, obmanom kupaca, tako što smanjuju gramažu svojih artikala prodajući ih po istoj cijeni. Na ovaj način, kako kaže, potrošači ne vide, odnosno nisu svjesni rasta cijena koji je očigledan.  

Čokolade koje su nekada bile u pakovanju od 100 grama danas teže 80 ili 85 grama. Međutim, ne smanjuje se samo pakovanje čokolade, već i ostalih slastica. Ako se pažljivo pogledaju rafovi u marketima i trgovinama, može se primijetiti i da gramaža hljeba pada pa i mesnih prerađevina, parizera, pašteta i mesnih narezaka i konzervi ribe, koje su sve “tanje”. Ovo nije mimoišlo ni džemove i ajvare koji više nisu u teglicama od 500 već 380 grama. I pakovanja čipsa, smokija i drugih grickalica su manje gramaže. Razlika je popunjena vakuumom.

Smanjena je i težina mliječnih proizvoda, sirnih namaza, zamrznutog voća i povrća, ali i sami sladoledi. Jogurt se smanjio sa 200 mililitara na 180. Preko noći se korigovala i “litraža” gelova za tuširanje i drugih kozmetičkih sredstva pa i sama pasta za zube koja samo na prvu izgleda da je iste veličine kao nekada.

Prema riječima Pavlovića, ova praksa legalne obmane kupaca primjetna je širom svijeta, a odskora i kod nas, naročito u industriji hrane. Kako je pojasnio, u situaciji kada se trošak sirovina potrebnih za proizvodnju nekog artikla poveća proizvođači imaju dvije mogućnosti.

- Mogu povećati cijenu proizvoda ili je zadržati istom, ali uz smanjenje veličine proizvoda. Oni u posljednje vrijeme biraju ovo drugo, jer računaju da će kupci prije primijetiti veću cijenu, nego manju ambalažu, odnosno gramažu. Na taj način, oni održavaju svoju prodaju na željenom nivou - kaže Pavlović, dodajući da mnogobrojna istraživanja otkrivaju da kupci veoma rijetko provjeravaju deklaraciju i gledaju kolika je gramaža nekog proizvoda prije nego ga stave u korpu.

Na to ukazuje i  direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić, navodeći da tu činjenicu proizvođači određenih artikala vješto koriste.

- Prvo je počelo sa čokoladama, a onda se poput virusa proširilo na gotovo sve proizvode. Čak je i pakovanje šećera smanjeno na 900 grama. Kada se kupuju tjestenine, niko ne obraća pažnju na gramažu, koja je sve manja. Riječ je o hiljadama proizvoda. Mislim da je samo so i suncokretovo ulje ostalo isto. Sve ostalo je smanjeno, što znači da dobijamo manje za isti novac - navodi Marićeva. 

Smatra i da bi trebalo uvesti neka pravila, po uzoru na neke evropske zemlje, da se takvi proizvodi, kojima je smanjena gramaža, posebno označe kako se kupci ne dovodili u zabludu. Kao primjer navodi Francusku u kojoj je prije izvjesnog vremena uvedena obaveza da se cijene ovih proizvoda u tržnim centrima i prodavnicama označe vidljivom narandžastom bojom.

Inače, prema podacima evropskih udruženja za zaštitu potrošača, najčešće “žrtve” šrinkflacije su čokolada, čips te pakovanja keksa. Na ovaj trend nisu ostali imuni ni u bogatoj Švajcarskoj, u kojoj je jedan od poznatih brendova smanjio gramažu tako što je povećao razmak između čokoladnih kockica.

Opasna praksa

Prema ocjenama pojedinih ekonomista, aktuelna kriza natjerala je mnoge proizvođače da sve češće primjenjuju i praksu dodavanja jeftinijih sastojaka bez odgovarajućeg obavještenja na pakovanju ili deklaraciji proizvoda. Primjetan je trend povećanja jeftinijih zamjenskih sirovina, suplemenata u hrani, dok se istovremeno smanjuje prisustvo skupljih prirodnih sastojaka, što može imati negativne posljedice po zdravlje.

Nema logike

Posmatrajući početak prošle i ove godine jedino što je pojeftinilo od osnovnih životnih namirnica, i to značajno za čak 30 odsto, jeste suncokretovo ulje. Na ovom omalenom spisku je i brašno - kilogram košta 20 feninga manje. Interesantno, iako je cijena brašna u odnosu na prošlu godinu niža za deset odsto, hljeb je u istom periodu poskupio za isti procenat.