U ovogodišnjoj proljećnoj sjetvi krompirom kao najzastupljenijom sjetvenom kulturom u opštini Rogatica zasijano je 300 hektara obradivog zemljišta. To je za četiri hektara više od nego prošle godine kada je izvađeno 7400 tona od toga 2208 tona sjemenskog i 5192 tone merkantilnog, odnosno krompira za jelo.

DOO „Agros“ zasijao je 25 hektara u čemu je više od polovine sjemenski krompir, „Agromont“ zasijao je 13, od čega 7 hektara sjemenskog i 6 merkantilnog, 14 članova Udruženja poljoprivrednih proizvođača „Solanum produkt“ 16,3 hektara, porodično domaćinstvo „Agroplod“ 25,3 hektara, od čega 13,2 hektara sjemenskog a ostalo je merkantilni, i ostala poljoprivredna gazdinstva 216,6 hektara. Među njima je i 14 gazdinstava koja su uz posredovanje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srpske i novčanu pomoć IFAD-a, Opštine Rogatica i minimalno vlastito učešće, uz proljećnu sjetvu dobila „velike“ pakete sjemenskog krompira, mineralnih đubriva i sredstava zaštite od insekata i biljnih bolesti u vrijednbosti od 4000 maraka. Tu je i 41 proizvođač koji je dobio tzv. „mali“ paket sjemenskog materijala i sredstava zaštite u vrijednosti od 2000 maraka.

Ovih prelijepih dana Miholjskog ljeta u toku je intenzivna kampanja vađenja krompira. Oživjela su krompirišta na Borikama, Stjenicama, u Rogatičkom polju i drugim širom opštine beračima, ali i brojnom mehanizacijom za vađenje krompira koji je, kako procjenjuju poljoprivredni stručnjaci, rekordno rodio.

Novak Motika, vlasnik „Agromonta“ i predsjednik Udruženja poljoprivrdnih proizvođača „Solanum produkt“, kaže da se rod sjemenskog krompira kreće oko 25, a merkantilnog 35 tona po hektaru.

Uz to što proizvođači trljaju ruke zadovoljni rodom i kvalitetom krtole, jer će biti i za vlastite potrebe i za tržište, zadovoljni su i brojni sezonski radnici koji rade na njihovom vađenju.

Radi se najviše o ženama koje ostavljaju po strani mnoge druge kućne i ostale poslove i idu na vađenje krompira. Nije ni čudo, jer je dnevnica i do 40 maraka uz obavezni jedan, a u većini slučajeva i dva obroka hrane, flašu ili dvije piva ili soka i koju šoljicu kafe. Više zarađuju oni koji rade na utovaru i istovaru krompira, jer obavljaju teže poslove i imaju duži radni dan, u nekim slučajevima i do 22 i više sati, naglasio je iskusni stručnjak u poljoprivredi Novak Motika.