Na današnji dan, 3. septembra 1883, umro je ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev.

Romanopisac, novelist i dramatičar Ivan Sergejevič Turgenjev, čije se d‌jelo smatra vrhuncem ruskog realizma, prvi je od velikih ruskih pisaca koji je stekao popularnost na Zapadu.

Zanimao ga je tip „suvišnog čovjeka“, plemića-intelektualca i tip nihiliste – građanskog intelektualca, sukobljenog sa konzervativizmom plemićke kulture.

Bio je impresioniran modernim društvom u zapadnoj Evropi, pa se, nakon boravka u inostranstvu, u rodnu zemlju vratio kao "zapadnjak", što je bila sušta suprotnost tadašnjem "slavenizmu". Vjerovao je da Rusija može postati bolja zemlja imitirajući Zapad i ukidajući zastarjele institucije kao što je kmetstvo.

Turgenjev se u književnosti afirmisao kao romanopisac iako je pisao i drame, brojne zbirke pripovjedaka i pjesme.

On je odbacivao politički radikalizam i bio je razočaran represivnom unutrašnjom politikom cara Nikolaja Prvog.

Aktivno je iskazivao protivljenje kmetstvu, što je pokazao kada je naslijedio roditeljsko imanje 1850. godine. Tada je oslobodio sve kmetove.

Državna vlast nije sa simpatijama gledala na njegove stavove. Uhapšen je 1852. godine i proveo je dvije godine zatočen na porodičnom imanju. Razlog je bio članak posvećen preminulom Nikolaju Vasiljeviču Gogolju, kojim je zaobišao zvanične cenzore.

Konačno je emigrirao 1861. godine u Pariz, gd‌je je živio do smrti.

Zajedno s mlađim kolegama, Dostojevskim i Lavom Nikolajevičem Tolstojem, doprinio je da ruska književnost dobije svjetski status. Njegovo d‌jelo "Očevi i d‌jeca" smatra se jednim od najvažnijih romana 19. vijeka.

Poznatija njegova d‌jela su zbirka novela "Lovčevi zapisi", „Očevi i djeca“, „Plemićko gnijezdo“, „Rudin“, „Dim“, „Novina“, „Uoči novih dana“, pripovijetke „Proljećne vode“, „Asja“, „Lovčevi zapisi“, drama „Mjesec dana na selu“.

Turgenjevljev uticaj u svjetskoj književnosti je golem, ne samo na ruske pisce poput Dostojevskog ili Čehova; omiljen je pisac svog prijatelja Flauberta, Gi de Mopasana, Henri Džejmsa, Džozefa Konrada, Hemingveja.

Povodom godišnjice smrti ovog velikog književnika, predlažemo vam da pročitate dva dragulja svjetske klasične književnosti.

"Ruđun"

"Ruđin", kao i roman "Očevi i djeca" uverljivo prikazuju tadašnje rusko seljaštvo i mladu inteligenciju koja želi da zemlju uvede u novo doba.

Glavni junak istoimenog romana, Ruđin je elokventan mladić pun novih ideja koji po dolasku u rusku provinciju postaje predmet divljenja. Kada se sazna da nije u stanju da uskladi riječi i djela, on će morati da ode....

"Očevi i djeca"

Jevgenij Bazarov, protagonista romana, darovit je, nestrpljiv i zajedljiv mladić koji ne priznaje autoritete. Prvi nihilista u svjetskoj književnosti i najupečatljiviji lik velikog ruskog pisca, Bazarov će postati simbol mladalačkog radikalizma i promjena koje će uslijediti.