BiH bi se do 2050. godine mogla suočiti sa dramatičnim demografskim padom i ozbiljnim promjenama u etničkoj strukturi stanovništva. Ukoliko ne dođe do hitnih i sveobuhvatnih reformi, zemlja rizikuje da izgubi čak četvrtinu sadašnjeg stanovništva, što bi imalo duboke socijalne, ekonomske, ali i političke posljedice.
Ovo upozorenje donosi najnoviji izvještaj Ujedinjenih nacija o svjetskoj populaciji, a koji koristi projekcije zasnovane na stopi nataliteta, smrtnosti i migracijama. Prema njihovim posljednjim podacima, ako se nastave negativni trendovi - niska stopa nataliteta (fertilitet svega 1,24 djeteta po ženi, znatno ispod nivoa održivosti od 2,1) i masovno iseljavanje mladih - BiH bi do 2050. mogla imati samo 2,7 miliona stanovnika, odnosno 2,5 miliona u najcrnjem scenariju.
Što se tiče brojnosti, najugroženije oblasti su istočna Hercegovina, Posavina i istočni dio Republike Srpske, gdje pojedine opštine već danas bilježe nagli pad broja stanovnika i rizikuju da izgube više od polovine populacije do sredine vijeka. Gledajući generalno - sa BDP-om po glavi stanovnika od oko 7.000 evra i stopom nezaposlenosti većom od 15 odsto, BiH bi se, upozoravaju, mogla suočiti sa ozbiljnim nedostatkom radne snage i ubrzanim starenjem populacije.
Na ovo ukazuje i demograf Aleksandar Čavić navodeći da BiH polako, ali sigurno postaje pustinja u kojoj će ubrzo živjeti samo stari ljudi. Kako kaže, ukoliko se nastave sadašnji trendovi, zemlja bi za nekoliko decenija mogla imati svega 300.000 radno sposobnih, dok bi privredi nedostajalo više od 600.000 radnika, što bi dovelo do potrebe za uvozom radne snage i promjenom etničke slike države. Ako bi veliki broj stranih radnika došao u BiH sa porodicama, konstitutivni narodi, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, mogli bi postati statistička manjina.
Kada su u pitanju mjere za spas u oblasti demografije, stručnjaci ističu da je neophodno donijeti niz hitnih mjera, od onih koji se tiču finansijskih podsticaja i subvencija za porodice, preko poboljšanja uslova za mlade roditelje i dostupne dječije infrastrukture, do podrške preduzetništvu i zapošljavanju mladih. Kao bitan segment navode i programe koji bi podstakli povratak dijaspore. Bez ovih koraka, kako smatraju, BiH rizikuje ne samo demografski već i ekonomski i politički kolaps sa dugoročnim posljedicama po stabilnost zemlje i cijelog regiona.
Izvještaj UN, međutim, ukazuje i na moguće promjene u nacionalnom sastavu stanovništva. U najpesimističnijem scenariju udio Bošnjaka mogao bi porasti na procente koji se kreću od 55 do čak 60 odsto, zahvaljujući nešto višoj stopi nataliteta (1,4 - 1,5 djece po ženi) i nižem stepenu emigracije. Srbi bi, prema istim projekcijama, a ukoliko se nastavi sa dosadašnjim negativnim trendovima, mogli pasti sa oko 31 na oko 28 odsto stanovništva, ili oko 780.000 do 900.000 ljudi, dok bi Hrvati mogli činiti svega 13 odsto stanovništva, oko 360.000 ljudi. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u Sarajevu je već sada više od 80 odsto stanovništva bošnjačke nacionalnosti, a do 2050. godine grad bi mogao imati oko pola miliona stanovnika, koji bi nacionalno gledano mogli biti monolitni.
Istorijski podaci pokazuju da se etnička struktura BiH i ranije mijenjala, i to po pravilu na štetu Srba. Prema popisu iz 1931. Srbi su činili oko 45 odsto stanovništva, muslimani 31, a Hrvati 24 odsto. Do popisa iz 1991. muslimani (danas Bošnjaci), postali su većina sa 43,5 odsto, dok su Srbi činili 31, a Hrvati 17 odsto. Demografi ovaj proces često porede sa "kosovskim scenariom", u kojem su visok natalitet i migracije tokom 19. i 20. vijeka, a onda i razni novi ratovi - doveli do potpune promjene etničke slike BiH.
Na ovo upozorava i demograf Stevo Pašalić navodeći da ga stoga ne čude i sve češće izjave pojedinih bošnjačkih političara koji naglašavaju da su brojčano većina i da su već prešli granicu od 50 odsto, te da je stoga potrebno redefinisati ustavno uređenje BiH. Smatra ih neutemeljenim, jer je ustavno uređenje jasno definisano.
- Oni su i ranije pokušavali, pogotovo 2013. godine, kada je vršen posljednji popis stanovništva, da dokažu da ih ima više od 50 odsto, pa su se služili i raznim mahinacijama. Da je popis bio regularan, uvjeren sam da bi ih bilo manje od tog procenta. Na demografiju su gledali kao na političku alatku, a vjerujem i danas. Ali, Ustav je jasan, demografija ne može određivati uređenje zemlje. Mislim i da nije realan scenario da se učešće Bošnjaka poveća na 55 odsto. Nije realno iz jednog prostog razloga, jer daleko veći broj Bošnjaka odlazi iz BiH u potrazi za poslom, nego što je to u slučaju druga dva naroda - kaže Pašalić.
Kao i Čavić, ukazuje na jedan sasvim drugi problem, a koji se konstantno ignoriše, da bismo se zbog izuzetno loših demografskih trendova mogli suočiti sa velikim nedostatkom radne snage i potrebom uvoza iste iz Azije ili Afrike. To bi, prema njegovom mišljenju, u nekoj doglednoj budućnosti, ako uzme maha, moglo značajno da promijeni demografsku sliku, suočavajući nas sa problemima koje danas imaju pojedine evropske zemlje.
Regija
Prema projekcijama UN, zemlje bivše Jugoslavije do 2050. godine mogle bi izgubiti oko tri miliona stanovnika. Srbija bi mogla ostati bez 1,5 miliona ljudi u odnosu na 1990. Hrvatska bi mogla pasti na 3,3 miliona stanovnika. Crna Gora i Sjeverna Makedonija takođe bilježe pad nataliteta i visoke stope emigracije.
