Do zaposlenja u Republici Srpskoj najbrže dolaze profesori matematike i fizike, informatike, diplomirani farmaceuti, ljekari, te inženjeri elektrotehnike, koji na zaposlenje čekaju prosječno do godinu dana kada je u pitanju visoka stručna sprema.

U Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske dodaju da posao duže čekaju radnici prirodnih nauka: geografije, profesori fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, diplomirani žurnalisti, odnosno novinari.

- Prosječna dužina čekanja na zaposlenje na evidenciji nezaposlenih lica zavisi prije svega od stepena stručne spreme, zanimanja koje lice ima, dodatnih znanja i sposobnosti koje posjeduje, pokretljivosti van mjesta prebivališta, koliko je aktivno u traženju posla, od broja iskazanih potreba u tom zanimanju, kao i od broja nezaposlenih lica evidentiranih u tom zanimanju - kazali su iz Zavoda.

Dodaju da je na evidenciji nezaposlenih zaključno sa devetim mjesecom ove godine evidentirano ukupno 72.240 lica, što je za 12.968 ili 15,2 odsto manje u odnosu na isti period lani kada je bilo evidentirano 85.208 nezaposlenih lica.

- Od ukupnog broja evidentiranih lica u pomenutom periodu 512 je mastera, 53 magistra, te 25 doktora nauka - kazali su u Zavodu.

Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci (PMF), kazao je da matematičari, informatičari i fizičari najbrže dolaze do posla jer su najpotrebniji tržištu rada.

- S druge strane, činjenica je da su ranijih godina studenti manje upisivali studijske programe matematiku i informatiku - kazao je Trbić i dodao da su to dva ključna razloga što ovaj kadar najbrže dolazi do posla.

Ističe da je razlog dužeg čekanja na posao profesorima geografije, ali i novinarima taj što se ranije dosta studenata upisivalo u te smjerove, a nema tolike potrebe na tržištu rada za ovaj kadar.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, rekao je da među visokoobrazovanim kadrovima najbrže dobiju posao oni koji najviše i uče.

- Upisna politika na fakultetima naškodila je onim ljudima koje su pohađali određene fakultete, jer se nakon završetka školovanja ne mogu zaposliti s tim zanimanjem. Ono što je bitno jeste da se pod hitno mora desiti reorganizacija smjerova na fakultetima - kazao je Aćić.

Kako je rekao, i dalje postoji veliki broj učenika koji žele da studiraju društvene smjerove jer, kako kaže, nemaju informaciju koliko godina nakon završetka školovanja moraju čekati zaposlenje.

O situaciji na tržištu rada računa nije vodila ni Gorana Popović, profesorica geografije, koja kaže da joj se to sada obija o glavu.

- Posao tražim već nekoliko godina. Došla sam u situaciju da nakon završenog fakulteta više ne mogu da biram, i to svojom greškom, jer nisam vodila računa o tome koji su kadrovi potrebni poslodavcima. S ove tačke gledišta danas bih radila bilo kakav častan posao - tvrdi ona.