Deset kompanija koje imaju najveći promet u Federaciji BiH ostavrile su prošle godine ukupne prihode od oko 7,1 milijardi KM. U Srpskoj toliki promet nema ni 20 firmi s najvećim prihodima. U FBiH su tri kompanije imale promet veći od milijardu, dok u RS nijedna nije prešla ovaj iznos.

Najuspješnije kompanije u oba entiteta uglavnom imaju ili monopol u poslovanju ili im je djelatnost naftna industrija i trgovina.

Ako posmatramo uslove poslovanja, u oba entiteta su gotovo izjednačeni poreski nameti i parafiskalna davanja prema vladama. Stopa poreza na dodatnu vrijednost je jedinstvena. Tržište u BiH je jedinstveno i ne postoje prepreke da neka kompanija širi djelatnost u drugom entitetu.

Zbog čega su onda ovako značajne razlike u poslovanju?

U asocijaciji privrednika Republike Srpske smatraju da postoji nekoliko logičnih i tržišnih razloga za ovakve parametre.

– Generalno, tržište Federacije BiH je znatno veće i po teritoriji i po broju stanovnika. U tom entitetu postoje preduzeća koja zaista baštine tradiciju iz bivše države, poput firmi u Tešnju, odnosno Jelahu, gdje su vezani za auto-industriju. Mislim da dobar prihod ostvaruje namjenska industrija, a jedna fabrika municije u Konjicu je najveći izvoznik namenske industrije u BiH. U FBiH postoji nekoliko proizvođača koji su najveći izvoznici – ocjenjuje za Srpskainfo Pero Ćorić, sekretar Udruženja energetike i rudarstva u Privrednoj komori RS.

Podsjeća da su direktni porezi i doprinosi u ovom trenutku gotovo izjednačeni u oba entiteta, ali da su u FBiH ranije postojali značajni podsticaji za preduzeća koja izvoze više od 30 odsto proizvoda, odnosno nisu plaćali porez na dobit.

– To je zaista bila dobra mjera koja je podstakla ta preduzeća da dobro pozicioniraju kompaniju. Ti benefiti sigurno su dali rezultate u smislu da su se sada te kompanije osnažile i kadrovski i tehnološki, te su se dobro pozicionirali na tržištu. Imali su još nekih povoljnosti, poput neoporezivog toplog obroka. Kompanije su te benefite iskoristile i sada imaju tržište. Kada imaš tržište, onda ćeš naći način da isfinansiraš svoju proizvodnju i da širiš poslovanje – ističe Ćorić.

Kaže da je na povećanje prometa u Federaciji BiH sigurno uticala i odluka preduzeća iz Srbije koja su svoja predstavništva za BiH sa teritorije Republike Srpske preselila u FBiH, prvenstveno u Široki Brijeg.

– Takvu odluku može svako da tumači kako hoće, ali ja vjerujem da je prevladao tržišni princip i da su ljudi procijenili da će lakše osvojiti tržište Federacije BiH ako prebace predstavništva na tu teritoriju. Legitimno je pravo svake kompanije da odluči gdje će da otvori firmu. Kapital ne poznaje granice i ide tamo gdje će najbolje da se oplodi – smatra Ćorić.

Na konstataciju da se čini da su preduzeća iz FBiH prisutnija na teritoriji Republike Srpske nego obrnuto, Ćorić ističe da ne vjeruje da postoje problemi za poslovanje bilo koje firme u bilo kojem entitetu u smislu tihog bojkota, poput težeg i sporijeg dobijanja dozvola.

– Mislim da nema nikakvih prepreka. Ako su firme iz Srbije prenijele poslovanje u Široki Brijeg, zašto neko iz Banjaluke ne bi otvorio firmu u FBiH. Vjerovatno privrednici iz Republike Srpske procjenjuju da je tamo konkurencija veća. Privrednici nisu opterećeni politikom i to je dobro. Njih samo zanima da dobro posluju – poručuje Ćorić.

O ovim razlikama u poslovanju kompanija iz RS i FBiH slično razmišlja i urednik portala swot.ba Rade Šegrt.

– Ako se ima u vidu posljednji popis stanovništva u BiH, jasno je da u FBiH mora postojati veća potrošnja. Osim toga, Sarajevo je glavni grad BiH i mnoge multinacionalne kompanije u pravilu svoja sjedišta otvaraju u glavnim gradovima – navodi Šegrt.

Kaže da je najznačajniji razlog većeg prometa u FBiH taj što su naslijedili velike sisteme iz bivše države od kojih mnogi i danas dobro posluju.